Širom svijeta svakodnevno život izgubi više od 26 hiljada ljudi zbog karcinoma, što ovu bolest čini drugom najsmrtonosnijom na planeti, odmah nakon srčanih oboljenja. Prema podacima, godišnje se bilježi 20,6 miliona novih slučajeva i gotovo deset miliona smrti, a ukoliko se nešto hitno ne preduzme, do 2050. godine broj novih oboljelih mogao bi narasti na 35 miliona.

Najnoviji izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) donosi sveobuhvatan pregled napretka u borbi protiv ove bolesti. Iako postoje pomaci u političkoj volji, prevenciji i ulaganjima, izvještaj ukazuje na alarmantne nejednakosti – dok u bogatim zemljama 87 odsto žena oboljelih od raka dojke preživi pet godina, u siromašnim taj procenat iznosi samo 42 posto. Manje od trećine država u svoje pakete univerzalne zdravstvene zaštite uključuje liječenje karcinoma.

„Rak je duboko lična bolest koja pogađa gotovo svakog od nas, ali preživljavanje ne bi smjelo zavisiti od mjesta rođenja ili visine primanja“, istakao je generalni direktor SZO dr Tedros Adhanom Gebrejesus. On je dodao da nejednakosti nisu neizbježne, već rezultat donesenih odluka, te da se mogu prevazići snažnijim djelovanjem. Većina ljudi će se u nekom trenutku suočiti s rakom, bilo lično ili kroz porodicu, a prvo globalno istraživanje SZO pokazuje da 45 odsto pacijenata trpi finansijske poteškoće, više od polovine ima probleme s mentalnim zdravljem, dok su skoro svi njegovatelji pod velikim opterećenjem.

Opterećenje karcinomom značajno varira među regionima – Azija nosi najveći teret s više od polovine svih slučajeva i smrtnih ishoda. Evropa ima nesrazmjerno visok udio s 21 posto slučajeva i 20 posto smrti, iako čini samo devet posto svjetske populacije. S druge strane, u Africi i dijelovima Azije incidencija je niža, ali je smrtnost znatno viša.

Gotovo četiri od deset slučajeva raka povezano je s faktorima rizika koji se mogu spriječiti, poput infekcija (HPV, hepatitis, Helicobacter pylori), alkohola, duvana, gojaznosti i fizičke neaktivnosti. Direktorica IARC-a dr Elisabete Vajderpas upozorila je da, iako je zabilježen pad u pojedinim vrstama raka tamo gdje su sprovedene efikasne politike, napredak je prespor. Profil bolesti se mijenja, a sve veću ulogu imaju gojaznost, nezdrava ishrana i zagađenje vazduha, zbog čega prevencija mora ostati politički prioritet.

Izvještaj bilježi i pozitivne pomake – upotreba duvana smanjena je za 27 posto od 2010. godine, što je doprinijelo padu raka pluća. Zahvaljujući vakcinaciji i poboljšanju higijenskih uslova, opada i broj karcinoma povezanih s infekcijama. Čak 82 posto država danas ima nacionalne planove za kontrolu raka, dok je u bogatim zemljama većina karcinoma dojke otkrivena u ranoj fazi. Ipak, osnovni onkološki lijekovi su i dalje nedostupni – u zemljama s niskim prihodima dostupnost 20 prioritetnih lijekova kreće se od 9 do 54 procenta, u odnosu na 68 do 94 procenta u bogatim državama. Osoba koja je preživjela rak u djetinjstvu, Klarisa Šilstra, poručila je da karcinom nije samo medicinska dijagnoza već da duboko utiče na svaki aspekt života, te da donosioci odluka moraju uključiti ljude s iskustvom bolesti.

Izvještaj predstavlja priliku da se oboljeli stave u centar svih aktivnosti, a vlade, međunarodne organizacije, civilno društvo i privatni sektor pozivaju se na zajednički rad na razvoju sveobuhvatnog pristupa usmjerenog na čovjeka.