Mještani sela Rakitno izrazili su odlučno protivljenje planiranom vjetroparku na lokalitetu Poklečani kod Posušja, koji bi trebao biti smješten u zoni zaštite izvorišta pitke vode, upozoravajući da bi cijeli Zapadnohercegovački kanton mogao ostati bez ovog strateškog resursa.

U saopćenju od utorka, neformalna grupa građana “Zaštita okoliša Rakitno” navodi da je zabrinutost lokalnog stanovništva toliko velika da je pokrenuta peticija koja je za kratko vrijeme prikupila gotovo hiljadu potpisa. Najveći broj potpisa dolazi upravo iz Rakitna, ali podrška stiže i iz drugih dijelova Zapadnohercegovačkog kantona.

Iz ove grupe podsjećaju da je Vrhovni sud Federacije BiH tokom 2025. godine poništio odluku nižestepenog suda, koji je odbacio tužbu protiv rješenja Federalnog ministarstva okoliša i turizma da za projekat vjetroelektrane Poklečani nije potrebna cjelovita studija utjecaja na okoliš.

Predmet je vraćen na ponovno odlučivanje, što znači da sudski postupak još uvijek traje te da zakonitost čitavog procesa nije konačno potvrđena.

Radi se o projektu snage 132 megavata koji podrazumijeva velike infrastrukturne zahvate, uključujući pristupne puteve, iskope i instalacije u osjetljivom hercegovačkom kršu. Zbog toga se, ističu iz “Zaštite okoliša”, s pravom postavlja pitanje na osnovu kojih analiza je donesen zaključak da puna procjena utjecaja na okoliš nije potrebna, te je teško govoriti o pravnoj sigurnosti projekta, a kamoli o opravdanosti novih finansijskih zaduženja.

U saopćenju se naglašava da druga presuda dodatno potvrđuje da projekat “Poklečani” nije pravno završen, već da je predmet ozbiljnih sudskih sporova i institucionalnih neslaganja.

Posebno zabrinjavajućom ocjenjuju činjenicu da službeni Prostorni plan Zapadnohercegovačkog kantona pokazuje povezanost projekta s vodozaštićenim područjem. Time se, navode, otvara pitanje jesu li institucije uopće smjele donijeti odluku da puna procjena utjecaja na okoliš nije potrebna za ovako veliki projekat.

Iz “Zaštite okoliša” naglašavaju da postupci pred Institucijom ombudsmena za ljudska prava EU, kao i istraga koja se vodi, dodatno komplikuju način vođenja čitavog procesa, posebno u dijelu informisanja javnosti, transparentnosti i uključivanja građana u donošenje odluka.

Ističu i da je projekat ušao u osjetljivu pravnu fazu kroz postupke izvlaštenja zemljišta i zadiranja u privatno vlasništvo, te da se i konkretni vlasnici zemljišta protive realizaciji.

Možda i najozbiljnije pitanje, zaključuju iz ove grupe, odnosi se na službeni izvod iz Prostornog plana koji pokazuje da se planirani zahvat nalazi u zoni zaštite vode. Time pitanje vjetroparka Poklečani prestaje biti samo pitanje proizvodnje električne energije i postaje pitanje zaštite vode kao strateškog resursa.