Nakon 16 godina iščekivanja, Španija je osvojila drugu titulu svjetskog prvaka, savladavši branitelja naslova Argentinu s 1:0 u finalu, čime je završeno najveće Svjetsko prvenstvo u istoriji.

Ipak, Mundijal 2026, koji su organizovale Sjedinjene Američke Države, Kanada i Meksiko, ostat će upamćen po mnogo čemu osim španskog slavlja.

Prvi turnir s 48 reprezentacija donio je svježe nogometne narative i historijske prvence, ali su ga obilježili vizni problemi, optužbe za rasizam, politički sukobi, sporne sudačke odluke, rekordne cijene ulaznica i nova preispitivanja upravljanja FIFA-om.

Španski uspjeh označio je dolazak nove generacije koja je spojila tradicionalno držanje lopte s većom brzinom i direktnošću.

Lamine Yamal bio je jedno od najsjajnijih imena turnira, ali su i stariji igrači dali svoj doprinos.

Do titule su eliminirane Austrija, Portugal, Belgija i Francuska, prije nego što je Argentina poražena u finalu, čime je Španija stigla do prvog trofeja nakon 2010.

Argentina je Lionelu Messiju pružila priliku da dodatno uljepša svoju svjetsku karijeru, ali nije uspjela postati prva reprezentacija nakon Brazila 1962. koja brani titulu.

Cristiano Cristiano Ronaldo postao je prvi igrač s golom na šest različitih Mundijala, što bi moglo biti njegovo i Messijevo posljednje učešće.

Proširenje na 48 reprezentacija bila je najveća formatna promjena u gotovo tri decenije.

Unatoč strahovima od jednosmjernih utakmica, nekoliko slabije rangiranih selekcija pokazalo je suprotno.

Zelenortska Ostrva su u debitantskom nastupu stigla do nokaut faze, dok su Curacao, Jordan, Uzbekistan i Demokratska Republika Kongo upisali historijske nastupe.

Maroko je ponovo impresionirao, došavši do četvrtfinala nakon penala protiv Nizozemske i pobjede nad domaćinom Kanadom.

Novi format uveo je šesnaestinu finala i povećao broj utakmica na 104, što je dodatno opteretilo igrače, navijače i gradove domaćine.

FIFA je turnir predstavila kao najinkluzivniji ikad, ali su stroge američke vizne i imigracione politike spriječile mnoge navijače i nogometne radnike da prisustvuju.

Organizacije za ljudska prava upozorile su na duga čekanja, neizvjesnost i zabrane ulaska, posebno za državljane zemalja pogođenih američkim putnim ograničenjima.

Probleme su imali navijači iz Maroka, Egipta, Jordana, Iraka i Uzbekistana, a šire mjere pogodile su i građane Irana, Haitija, Senegala i Obale Slonovače.

Somalijskom sudiji Omaru Abdulkadiru Artanu odbijen je ulazak uprkos važećoj vizi, zbog čega nije mogao suditi.

Američke vlasti tvrdile su da je odluka povezana s nacionalnom sigurnošću, dok su organizacije za ljudska prava kritizirale manjak javnih dokaza i FIFA-inu nereaktivnost.

Organizacija Sport & Rights Alliance ocijenila je da su takve politike stvorile atmosferu straha, suprotnu FIFA-inim tvrdnjama o otvorenosti.

Rasizam je bio jedna od najkontroverznijih tema, posebno u vezi s Francuskom i kapitenom Kylianom Mbappéom.

Nakon pobjede nad Paragvajem, senatorica Celeste Amarilla uputila je rasističke komentare Mbappéu.

Francuski savez podnio je prijavu, a tužilaštvo pokrenulo istragu zbog javne uvrede s otežavajućim okolnostima.

Komentare su osudili predsjednik Emmanuel Macron, paragvajske vlasti i međunarodne organizacije.

Prije polufinala Španija – Francuska, bivši španski premijer Mariano Rajoy izjavio je da Francuska nema “francuskih igrača”, što je protumačeno kao osporavanje identiteta tamnoputih igrača.

Rajoy je odbacio optužbe, tvrdeći da su riječi izvučene iz konteksta.

Slična retorika pojavila se i među pojedinim argentinskim političarima.

FIFA-in sistem za praćenje društvenih mreža zabilježio je preko 89.000 uvredljivih objava u grupnoj fazi, od čega 11% s rasističkim sadržajem.

Jedna od najvećih kontroverzi ticala se američkog reprezentativca Folarina Baloguna.

Nakon crvenog kartona zbog starta protiv Bosne i Hercegovine, bio je suspendiran, ali mu je FIFA omogućila igranje protiv Belgije.

Odluka je uslijedila nakon što je predsjednik Donald Trump javno zahvalio FIFA-i i navodno kontaktirao predsjednika Giannija Infantina.

Belgijski savez protestvovao je, tvrdeći da je disciplinski postupak narušen i da je politika utjecala na sportsku pravdu.

Evropski političari i sportski stručnjaci zatražili su nezavisnu istragu, a Vijeće Evrope upozorilo na narušavanje kredibiliteta FIFA-e.

Belgija je na kraju pobijedila SAD, ali je slučaj Balogun ostao jedna od najvećih kontroverzi.

VAR tehnologija ponovo je izazvala podjele među igračima, trenerima i navijačima.

Sporna je bila pobjeda Argentine nad Egiptom, gdje su odluke o penalima izazvale optužbe za nedosljednost.

Kritike su se obnovile zbog kriterija za VAR intervencije, trajanja pregleda i komunikacije s publikom.

FIFA je branila tehnologiju, ali kritičari su ukazali na različito tretiranje sličnih situacija.

Turnir je održan u vrijeme velikih međunarodnih tenzija, posebno između Irana i SAD-a.

Učešće Irana postalo je politički osjetljivo zbog bliskoistočnog sukoba, što je utjecalo na sigurnost i putovanja.

FIFA je zabranila unošenje zastava i obilježja povezanih s Falklandskim ostrvima na polufinale Argentine i Engleske.

Utakmica je proglašena visokorizičnom zbog spora između Argentine i Ujedinjenog Kraljevstva.

Odluka je ponovo otvorila pitanje granice između nacionalnog izražavanja i političkih poruka.

Visoke cijene ulaznica bile su veliki izvor nezadovoljstva.

Gledaoci su se suočili s rekordnim zvaničnim cijenama, skupim preprodajama i troškovima putovanja.

Engleski igrač Marc Guehi nazvao je politiku cijena besmislenom, nakon što su ulaznice za treće mjesto koštale stotine funti, a dijelovi stadiona bili prazni.

Premium ulaznice za finale dostizale su desetine hiljada dolara, a na sekundarnom tržištu bile su još skuplje.

Turnir je donio izraženiji zabavni koncept po uzoru na američke sportove.

Prošireni programi, komercijalni sadržaji i spektakli na stadionima podijelili su javnost.

Prvi nastup u poluvremenu finala okupio je Madonnu, Justina Biebera, BTS, Shakiru, Burna Boya, dirigenta Gustava Dudamela, hor PS22 s Chrisom Martinom i Muppetse.

Dok su jedni hvalili spektakl, drugi su upozorili da komercijalizacija mijenja tradicionalni ritam nogometa i udaljava obične navijače.