Izvršni direktori SpaceX-a su u okviru investicijskih prezentacija najavili da kompanija namjerava pokrenuti prve demonstracije svemirske AI računarske infrastrukture do kraja 2027. godine, što je ranije od roka za komercijalnu primjenu navedenog u IPO dokumentaciji.

Ovaj orbitalni računarski poduhvat predstavlja ključni dio dugoročne strategije rasta koju SpaceX iznosi pred investitore, tvrdeći da je jedina kompanija s komercijalno održivim putem ka izgradnji orbitalnog AI računarstva u velikom obimu.

Kompanija je od regulatora zatražila dozvolu za lansiranje do milion satelita koji bi služili kao svemirski data centri.

Tokom dvije investicijske prezentacije prije IPO-a, na kojima su učestvovali predsjednica Gwynne Shotwell i finansijski direktor Bret Johnsen, rukovodioci SpaceX-a su iznijeli plan za početak demonstracija orbitalnih računarskih mogućnosti već 2027. godine, prema riječima dva izvora upoznata s razgovorima. Oba izvora su bila na sastanku u Goldman Sachsu, a jedan je prisustvovao i drugom sastanku.

Iako se u IPO dokumentaciji navodi da bi komercijalne implementacije orbitalnih data centara mogle početi već 2028. godine, u njoj se ne pravi razlika između demonstracionih misija i komercijalnog raspoređivanja.

Shotwell i Johnsen, koji su se sastajali s velikim investicionim bankama kako bi predstavili prikupljanje 75 milijardi dolara kroz IPO s procijenjenom vrijednošću kompanije od 1,75 biliona dolara, opisali su početne implementacije kao demonstratorske sisteme namijenjene validaciji tehnologije prije šireg komercijalnog lansiranja.

Jedan od izvora je tumačio vremenski okvir iz IPO dokumentacije kao prostor menadžmentu za potencijalna kašnjenja u razvoju Starshipa ili proizvodnji satelita.

Spacex se nije odmah odazvao na zahtjev za komentar povodom događaja kojem su prisustvovali brojni investitori i portfolio menadžeri.

Akcije SpaceX-a trebale bi početi da se kotiraju na Nasdaqu u petak pod oznakom SPCX, s ciljnom IPO cijenom od 135 dolara po dionici.

Starship, potpuno višekratna raketa koja je temelj planova kompanije za orbitalno računarstvo, i dalje godinama zaostaje za prvobitnim ciljevima Elona Muska i još nije pokazao brzu višekratnost potrebnu da bi masovna implementacija bila ekonomski isplativa.

Musk je naišao na kašnjenja u projektima u mnogim kompanijama koje vodi, ali mnogi uključuju otvorene izazove koje je bilo posebno teško riješiti, rekao je Michael Monaghan, partner i portfolio menadžer u Founder ETFs, koji nije bio na sastancima.

“Mislim da orbitalni data centri, iako su težak problem, imaju određene granice, što mi daje veće povjerenje da će zacrtani rokovi biti ispoštovani.”

U videu objavljenom u ponedjeljak, Musk je izjavio da izgradnja orbitalnih AI data centara nije težak inženjerski izazov jer većina potrebne tehnologije već postoji u postojećoj Starlink satelitskoj mreži.

Prva verzija AI satelita vjerovatno će koristiti Nvidia čipove, a računarska snaga letjelice bila bi ekvivalentna onoj Nvidia GB300 rack uređaja, naveo je izvršni direktor.