Finansijsko blagostanje
Slovenija jedina zemlja gdje prosječna plata premašuje “cijenu sreće”
Slovenija jedina zemlja gdje prosječna plata premašuje “cijenu sreće”
Može li novac zaista kupiti sreću? Ovo pitanje je decenijama predmet diskusija, a ekonomisti su mu posljednjih godina pristupili sve ozbiljnije.
Njihova istraživanja ukazuju na postojanje takozvane “cijene sreće” – nivoa prihoda nakon kojeg dodatna zarada sve manje doprinosi životnom zadovoljstvu.
Slovenija prednjači u analizi
Kompanija Remitly provela je analizu koristeći podatke Univerziteta Purdue, uporedivši prosječne plate u 50 zemalja. Iznenađujući rezultat pokazao je da je Slovenija jedina država u kojoj prosječna plata premašuje procijenjenu “cijenu sreće”.
Prema podacima koje prenosi Biznis & Finansije, u većini analiziranih zemalja prosječni radnik i dalje zarađuje manje od iznosa koji istraživači povezuju s najvišim nivoom životnog zadovoljstva.
Slovenija je izuzetak, što znači da njena prosječna zarada prelazi prag za koji se smatra da donosi najveći osjećaj finansijskog blagostanja.
Subjektivni osjećaj sreće
Koncept “cijene sreće” ne implicira da veća plata nema nikakve koristi. Naprotiv, istraživači ističu da dodatni prihodi i dalje mogu poboljšati kvalitetu života, ali njihov uticaj na subjektivni osjećaj sreće postaje znatno manji kada su osnovne životne potrebe, finansijska sigurnost i određeni nivo komfora već zadovoljeni.
Stoga se sve više govori o tome da na životno zadovoljstvo, pored prihoda, značajno utiču i drugi faktori – ravnoteža između posla i privatnog života, zdravlje, kvalitet međuljudskih odnosa, osjećaj sigurnosti i slobodno vrijeme.
Novac može smanjiti stres, ali ne i povećati zadovoljstvo
Iako je Slovenija jedina zemlja u ovom istraživanju koja je prešla procijenjeni prag “cijene sreće”, autori analize naglašavaju da se finansijsko blagostanje ne može svesti samo na visinu plate.
Novac može smanjiti stres i povećati osjećaj sigurnosti, ali sam po sebi ne može garantirati zadovoljstvo životom.
Upravo zbog toga koncept “cijene sreće” služi kao pokazatelj trenutka u kojem dodatni rast prihoda više nije presudan za osjećaj ličnog blagostanja, već veću ulogu preuzimaju kvalitet života i životne okolnosti.


