Meta Platforms planira da od septembra ove godine započne proizvodnju vlastitog čipa za umjetnu inteligenciju, što je dio strategije za povećanje ukupne računarske snage na 14 gigavata do 2027. godine, pokazao je interni memorandum u koji je Reuters imao uvid.

Čip za podatkovne centre, kodnog naziva “Iris”, dio je četverogeneracijskog projekta MTIA koji kompanija razvija u vlastitoj režiji. Cilj je da se prilagođenim hardverom unaprijedi AI koji pokreće društvene mreže Facebook i Instagram.

Testiranje čipa trajalo je samo šest sedmica i nije otkrilo većih problema, što ukazuje na pozitivan zamah za interni projekat koji je od pokretanja prije pet godina prolazio kroz poteškoće.

Meta je čip prilagodila svojim potrebama i sarađuje sa Broadcomom na dizajnu te sa Taiwan Semiconductor Manufacturing Co (TSMC) na proizvodnji. Ovakav pristup trebao bi smanjiti ogromne troškove računanja i oslabiti ovisnost o dobavljačima poput Nvidije i AMD-a.

Završetak testiranja i planirani rok proizvodnje do sada nisu bili objavljeni, a Meta je odbila da komentariše.

Novi čip trebao bi dopuniti velike količine grafičkih procesora (GPU) koje Meta nabavlja od Nvidije i AMD-a. Međutim, usvajanje najnovijih GPU-ova u tako velikoj kompaniji “bilo je teško i skupo”, navodi se u memorandumu.

Akcije Mete su pale nakon izvještaja, ali su se oporavile kada je kompanija najavila pristup AI modelu za kodiranje, čime se direktno suprotstavlja OpenAI i Anthropicu. Do kraja dana dionice su porasle za 4,6 odsto.

“Ne možete postati AI titan ako ste zavisni od tuđih čipova”, izjavio je Mike Gualtieri, potpredsjednik i glavni analitičar Forrester Researcha. “Hiper-skaleri, pa čak i SpaceX, planiraju vlastite čipove jer je to jedini način da se konkurira cijenom za korištenje modela.”

Meta je Iris predstavila pod tehničkim imenom još u martu, zajedno sa tri druga AI procesora. Planira da lansira novi čip otprilike svakih šest mjeseci do 2027. godine, dok kompanije obično izdaju AI čipove u intervalima od godinu dana ili više.

Ove godine Meta namjerava da rasporedi sedam gigavata računarske infrastrukture. U prvoj polovini godine dodala je jedan gigavat, a do kraja godine očekuje dodavanje još 2,5 gigavata.

Jedan gigavat energije dovoljan je za napajanje oko 800.000 domaćinstava.

Kompanija planira da sljedeće godine udvostruči kapacitet na ukupno 14 gigavata do 2027. godine.

Meta očekuje da će ove godine potrošiti i do 145 milijardi dolara na AI infrastrukturu, što je značajan dio od više od 700 milijardi dolara koliko velike tehnološke kompanije planiraju izdvojiti za ovu tehnologiju.

Kako bi proširila računarsku infrastrukturu, Meta je sklopila dugoročne višegodišnje ugovore o snabdijevanju sa Samsung Electronics za memorijske čipove, Sandisk za fleš memoriju i Sumitomo Electric za optičku opremu.

Ovakvi dugoročni aranžmani postali su ključni za ciljeve proširenja podatkovnih centara usred nestašice memorijskih čipova, koja je navela kompanije poput Applea da podignu cijene.

Sandisk je odbio da komentariše, dok Samsung Electronics i Sumitomo Electric nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.

Potražnja za komponentama poput memorije i AI čipova naglo je porasla jer tehnološke kompanije ubrzano šire podatkovne centre kako bi odgovorile na potrebe AI za računarskom snagom.

Cijene memorije i drugih čipova porasle su tako brzo i značajno da je “čipflacija” postala makroekonomski problem, navode analitičari Morgan Stanleya.