Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, izjavio je kako je bio izložen ogromnim i neočekivanim pritiscima iz Sjedinjenih Država, ističući da nije siguran u razloge, ali smatra da Washington neće napustiti dosadašnji kurs prema Balkanu.

Na pitanje je li ga američki predsjednik Donald Trump natjerao na odlazak, Schmidt je u razgovoru za “Augsburger Allgemeine” rekao da ne zna šta Trump misli, ali da je pritisak bio toliki da je odlučio ranije napustiti funkciju kako ne bi naštetio instituciji.

Kada su ga pitali za navode da je blokirao izgradnju gasovoda kroz BiH u koji su uključeni investitori bliski Trumpu, Schmidt je priznao da je ta tema imala utjecaja, ali je negirao bilo kakvo protivljenje tom projektu.

Naprotiv, kako je rekao, gasovod od Hrvatske prema BiH pokrenula je Evropska unija s ciljem smanjenja zavisnosti od ruskog gasa, te je izrazio čuđenje što Unija nije osigurala sredstva za njegovu realizaciju, pa su sada potrebni Amerikanci.

Ipak, Schmidt ne očekuje temeljnu promjenu američke politike prema regionu, već vjeruje da su u pitanju uglavnom kratkoročni potezi, poput energetskih investicija.

Visoki predstavnik izrazio je zabrinutost zbog političkih dešavanja u BiH, posebno u vezi s mogućim otcjepljenjem Republike Srpske, čiji lider Milorad Dodik, kako je naveo, zagovara takav ishod.

“Ono što me najviše brine jeste da ni Evropljani, ni Amerikanci, ni Bosanci nisu potpuno svjesni posljedica koje bi donijelo odvajanje Republike Srpske”, poručio je Schmidt.

On je upozorio da Republika Srpska broji oko 800.000 stanovnika i da bi kao samostalna država bila ekonomski neodrživa.

“Kao samostalna država ne bi mogla opstati. Riječ je o snažnoj nacionalističkoj propagandi, a svako ko poznaje istoriju Balkana zna da teritorijalne promjene prijete miru”, kazao je.

Prema njegovim riječima, ukoliko Dodik uspije u svojim namjerama, BiH bi mogla doživjeti raspad, mada dodaje da bi takav scenario ipak mogao biti kontrolisan.

Schmidt je kritikovao i nedostatak pažnje Evropske unije prema Bosni, ocijenivši da Zapadni Balkan često ostaje na marginama interesovanja Brisela.

“Često smo zadovoljni ako ne čujemo ništa o Zapadnom Balkanu, ali time Evropa samu sebe zavarava. Problemi na Balkanu su i evropski problemi”, rekao je Schmidt.

Govoreći o evropskom putu BiH, Schmidt je kazao da je članstvo moguće, ali da se radi o dugotrajnom procesu, te da mladi nemaju strpljenja za spore integracije.

“Gledajući u cjelini, proces će trajati još dugo, a mladi ljudi više nemaju tog strpljenja”, rekao je, predlažući da bi koncept pridruženog članstva, poput onog koji se razmatra za Ukrajinu, mogao biti primjenjiv i na BiH.