Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump i kineski lider Xi Jinping održali su višesatni sastanak u Pekingu 14. maja, prvi put licem u lice od oktobra prošle godine u Južnoj Koreji. Iako su obje strane izrazile optimizam, ključne teme poput statusa Tajvana, trgovinskih tenzija i sukoba u Iranu ostale su izvor ozbiljnih razmimoilaženja.

Xi je na samitu pozvao na partnerstvo između dvije najveće ekonomije svijeta, naglašavajući da bi trebale biti saveznici, a ne rivali, dok je Trump Xija nazvao prijateljem i obećao da će odnosi biti bolji nego ikad. Nakon razgovora, Trump je trebao prisustvovati državnoj večeri u svoju čast i posjetiti Hram neba.

Peking i dalje smatra Tajvan dijelom svoje teritorije i vrši pritisak na Washington da smanji vojnu podršku otoku, posebno prodaju oružja. Kako bi izbjegao dodatne napetosti, Trump je navodno odgodio obavještavanje Kongresa o paketu oružja za Tajvan vrijednom 13 milijardi dolara, koji je trebao biti najavljen prije samita. U telefonskom razgovoru u februaru, Xi je od Trumpa tražio da tom pitanju pristupi s krajnjim oprezom.

Prema analitičarki Yvonne Chiu iz Američkog instituta za poduzetništvo, Xi želi konkretne ustupke u vezi s Tajvanom, uključujući garancije šta će SAD učiniti ako Kina pojača pritisak. To se uklapa u širi cilj Pekinga da istisne SAD iz indo-pacifičkog regiona.

Trgovinska pitanja također su bila u prvom planu, ali s ograničenim napretkom. Kina je odobrila izvozne dozvole za nekoliko stotina američkih klaonica za isporuku govedine, nakon što su one istekle u martu 2025. zbog Trumpovih carina na kinesku robu. Ovaj potez smatra se skromnim, ali pozitivnim signalom uoči pregovora o carinama i lancima snabdijevanja.

Trump je u fokus stavio trgovinu i investicije, dok Kina traži ublažavanje ograničenja na izvoz naprednih tehnologija i garancije da neće biti novih carina. Na sastanku su Trumpa pratili istaknuti poslovni lideri poput izvršnog direktora Tesle Elona Muska, predsjednika Nvidije Jensena Huanga i izvršnog direktora Applea Tima Cooka, što pokazuje važnost ekonomskih veza.

Jedno od ključnih pitanja samita bilo je produženje dogovora o rijetkim zemnim metalima. Prije toga, u Južnoj Koreji prošle godine, Trump i Xi su dogovorili ublažavanje trgovinskog spora nakon što je Peking zaprijetio širokim ograničenjima izvoza tih minerala. Kina kontroliše većinu svjetskih kapaciteta za eksploataciju i preradu 17 minerala ključnih za pametne telefone i vojne avione, što joj daje značajnu pregovaračku moć.

Rat u Iranu i prijetnje pomorskom saobraćaju kroz Hormuški moreuz dodatno su opteretili razgovore. Trump očekuje da Xi iskoristi bliske veze Kine s Teheranom kako bi ohrabrio Iran da prihvati mirovni sporazum i ublaži ograničenja plovidbe, s obzirom da kroz taj prolaz prolazi oko petine svjetske nafte.

Ipak, Trump je prije polaska umanjio potrebu za kineskom pomoći, izjavivši da će SAD pobjediti na ovaj ili onaj način. Kina je, s druge strane, ostala jedan od najvećih kupaca iranske nafte i održava bliske ekonomske veze s Teheranom, što Xiju daje polugu u trenutku rasta cijena energenata i političkog pritiska na Bijelu kuću.

Zajednički stav dvije zemlje je da nijedna država ne smije naplaćivati prolaz kroz Hormuški moreuz, iako Iran traži pravo na takse kao uslov za okončanje rata. Visoki zvaničnici iz Washingtona i Pekinga poručili su da će se suprotstaviti svakom takvom zahtjevu, a Chiu očekuje da će o Iranu biti mnogo razgovora iza zatvorenih vrata, ali ne i javnih zbog reputacijskog rizika za Kinu.