Američki trgovinski predstavnik predložio je u utorak uvođenje novih carina koje ciljaju na 60 ekonomija zbog navodnog nepoduzimanja mjera protiv prisilnog rada, dok Trumpova administracija nastoji obnoviti svoju tarifnu agendu nakon pravnih prepreka.

Prema vladinom dokumentu, predložene carine kreću se od 10 do 12,5 posto, a prije konačne odluke uslijedit će period javnih konsultacija.

Ovaj potez dolazi nekoliko mjeseci nakon što je Washington pokrenuo istrage protiv trgovinskih partnera, uključujući Kinu, Evropsku uniju i Japan.

Ispitivalo se da li su te zemlje poduzele akcije protiv uvoza robe proizvedene prisilnim radom i kakav je to uticaj imalo na američku trgovinu.

Trgovinski predstavnik je potvrdio da 54 ekonomije nisu uspostavile i efikasno provodile zabranu uvoza proizvoda nastalih prisilnim radom.

Među njima su Kina, Vijetnam, Tajvan i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Ostalih šest ekonomija – Kanada, Ekvador, EU, Indonezija, Meksiko i Pakistan – ocijenjene su kao one koje nisu efikasno sprovodile takve zabrane.

“Neprihvatljivo je da naši najvažniji trgovinski partneri ne rješavaju pitanje uvoza robe proizvedene prisilnim radom”, izjavio je američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer.

To stvara situaciju u kojoj su američki radnici prisiljeni konkurirati na nejednakom terenu, dodao je.

Međutim, predložene carine donose i različita izuzeća, poput govedine, kafe i pojedinog voća i orašastih plodova.

Također su izuzeta roba iz Kanade i Meksika koja je u skladu sa sjevernoameričkim sporazumom o slobodnoj trgovini, kao i određeni tekstil i odjeća.

Javnost može dostaviti pisane komentare do 6. jula, nakon čega će trgovinski predstavnik održati saslušanja.

Nakon što je Vrhovni sud u februaru poništio dio carina predsjednika Donalda Trumpa, američki zvaničnici pokrenuli su nove trgovinske istrage kao korak ka uvođenju trajnijih carina.

Pored istraga o prisilnom radu, američki trgovinski izaslanik započeo je i istrage o višku industrijskih kapaciteta.