Ruska raketna industrija ne pokazuje znake usporavanja, a Ukrajina se suočava s nastavkom napada uprkos rekordnom broju balističkih udara. Moskva povećava proizvodnju oružja, preusmjerava resurse na efikasnije sisteme i priprema nove talase bržih jurišnih dronova, prema analizi ukrajinske vojne obavještajne službe (HUR). Detalje je u intervjuu za RBC-Ukrajina iznio zamjenik načelnika HUR-a, general-major Vadim Skibicki.

Skibicki smatra da bi Rusija mogla smanjiti broj projektila u pojedinim napadima, ali da ih vjerovatno neće potpuno prekinuti. “Sve će prvenstveno zavisiti od obima njihove proizvodnje”, rekao je i objasnio da sposobnost održavanja sadašnjeg tempa zavisi od količine raketa koju mogu proizvesti.

Ovo upozorenje dolazi nakon što je Rusija u julu, prema podacima Kyiv Posta, na Ukrajinu ispalila rekordnih 377 balističkih i krstarećih projektila. U taj broj ulaze balistički projektili Iskander-M, rakete iz sistema S-400 i hipersonični Cirkoni. Istovremeno, ispaljena su i 153 krstareća projektila tipa H-101, Kalibr i H-32.

Podaci pokazuju da je od 126 ispaljenih balističkih projektila presretnuto samo 36, što je stopa od oko 29 posto. To znači da su otprilike tri od četiri takva projektila probila ukrajinsku odbranu.

Vojna obavještajna služba HUR bilježi i naglo ubrzanje balističke kampanje. U aprilu je lansiran 61 balistički projektil, u maju 107, a u junu 134. “Sjećate se da su napade izvodili svakih 10 dana? Zatim je to postalo jednom sedmično. Sada je još češće”, komentirao je Skibicki.

Skibicki navodi da Moskva trenutno proizvodi ključne tipove raketa u količinama koje su za 10 do 20 posto veće od planiranih. Godišnji planovi proizvodnje za Cirkon i modernizirane rakete Oniks već su ispunjeni do 3. augusta, jer je u sedam mjeseci proizvedeno 33 Cirkona i 60 Oniksa. “Moskva se fokusira na proizvodnju određenog oružja i na njega preusmjerava resurse”, istaknuo je.

Istovremeno je obustavljena proizvodnja raketa Kinžal i H-32, i to još od aprila. Prema riječima Skibickog, Rusija je pokušavala poboljšati preciznost rakete H-32, ali testiranja u borbenim uslovima nisu dala željene rezultate. “Nisu to uspjeli postići, pa su ih Rusi vratili na daljnji razvoj i obustavili plan za serijsku proizvodnju”, rekao je.

Slične probleme s preciznošću Moskva je imala i s Kinžalom. “Kod efikasne rakete odstupanje od cilja ne bi smjelo biti veće od 5 do 7 metara, dok je kod njih 30 metara ili više”, pojasnio je Skibicki. Resursi koji su bili namijenjeni za programe Kinžal i H-32 sada se preusmjeravaju na druge balističke rakete.

Promjene su vidljive i u proizvodnji dronova. U augustu Moskva planira proizvesti oko 11.000 jurišnih bespilotnih letjelica, s naglaskom na modele Geran-4 i Geran-5 opremljene turbomlaznim motorima.

“U jednom od nedavnih napada, 50 posto su već činile bespilotne letjelice s turbomlaznim motorima”, rekao je Skibicki. Ta promjena mogla bi zakomplicirati rad ukrajinske protivzračne odbrane jer brži dronovi traže drugačije presretače ili sisteme kratkog dometa.

Rusija paralelno ubrzava razvoj vlastite mreže satelitskih komunikacija Rassvet, koju Skibicki opisuje kao ruski ekvivalent Starlinku. U martu je lansirano 16 satelita u nisku Zemljinu orbitu, a plan je izgraditi konstelaciju od 292 satelita do 2027. te 924 do 2035. godine. Sistem iznad Ukrajine za sada radi samo povremeno, no Skibicki upozorava da bi nakon uspostave cijele konstelacije mogao funkcionirati slično Starlinku.

Prema Skibickom, ruski napadi sve su više usmjereni na ukrajinsku odbrambenu industriju, logistiku, luke, željeznicu i energetska postrojenja ključna za održavanje infrastrukture. Vojna obavještajna služba također procjenjuje da Moskva istovremeno pokušava stvoriti zalihu raketa uoči jesenje i zimske kampanje.

To bi moglo značiti da se Ukrajina suočava s kontinuiranim udarima, čak i ako Rusija smanji broj projektila u pojedinačnim valovima napada.