Hrvatski sabor će sutra razmatrati Rezoluciju o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, koju je predložio Domovinski pokret. Prvobitni zahtjev za formiranjem trećeg entiteta je ublažen, pa se sada traži uspostava zasebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Dokument, međutim, afirmiše i samoproglašenu Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu, što je u suprotnosti s presudama Haškog suda.

Rezolucija poziva na punu političku ravnopravnost Hrvata u BiH kroz reformu izbornog sistema, a ključni prijedlog je stvaranje posebne izborne jedinice. Umjesto ranijeg koncepta trećeg entiteta, sada se traži akcija Vlade RH i HDZ-a. U tekstu Rezolucije stoji da Hrvatski sabor podržava izborne modele koje predlažu legitimni predstavnici Hrvata u BiH, uključujući i zasebnu jedinicu za izbor člana Predsjedništva.

Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, smatra da pitanje izborne reforme mora biti među prvim prioritetima nakon formiranja nove vlasti. On je istakao kako je to nešto što treba trajno riješiti.

Rezolucija se predstavlja kao zaštita ustavnih prava i evropskih vrijednosti, ali kritičari ističu da ne nudi rješenja za lošu ekonomsku i demografsku situaciju. Profesor Elvis Fejzić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu upozorava da bi ovakav izborni model mogao biti korak ka formiranju trećeg entiteta i secesiji. On tvrdi da posebne zone unutar teritorije BiH, gdje se posebno prepoznaje glas Hrvata, Bošnjaka i Srba, vode ka podjeli države.

Politički analitičar Davor Gjenero ocjenjuje da je Rezolucija ublažena verzija koja neće izazvati raskol u vladajućoj koaliciji. Prema njegovim riječima, cilj ove administracije nije izazivanje promjena u BiH koje bi vodile ka trećem entitetu. Rezolucija je prihvatljiva za sve, a posebno korisna za Hrvate. Ipak, konačnu riječ o izbornoj reformi, prema Ustavu BiH, daju bh. institucije.