Povratak na vrhunac
Rad na daljinu u Njemačkoj dostigao nivo iz doba pandemije
Rad na daljinu u Njemačkoj dostigao nivo iz doba pandemije
Rast rada od kuće
Stopa zaposlenih koji rade na daljinu u Njemačkoj prošle godine dostigla je nivo iz perioda pandemije, pri čemu je oko četvrtine radne snage u zemlji praktikovalo ovakav vid rada. Ovaj trend je podstaknut globalnom nestašicom nafte i rastom cijena goriva, što je motivisalo veći broj ljudi da rade od kuće, saopštio je njemački statistički zavod Destatis.
Podaci pokazuju da je 25 posto radnika u Njemačkoj prošle godine radilo na daljinu, što predstavlja porast u odnosu na 24 posto u 2024. i 23 posto u 2023. godini. Ovo ukazuje na značajnu transformaciju tržišta rada u poređenju sa periodom prije pandemije, kada je samo 13 posto radne snage radilo od kuće.
Iako se ukupan udio radnika na daljinu vratio na nivo iz 2021. godine, smanjena je učestalost isključivog rada od kuće. Samo 24 posto radnika na daljinu radilo je isključivo od kuće, za razliku od 40 posto tokom najintenzivnijeg perioda pandemije COVID-19 2021. godine. Skoro polovina radnika na daljinu (46 posto) provodila je većinu radnih dana u uredu.
Sektorske razlike i demografija
Nivoi rada na daljinu značajno variraju u zavisnosti od sektora i veličine kompanija. Sektori poput informacione tehnologije (IT), poslovne administracije i menadžment konsaltinga prednjače sa 74 posto radne snage koja povremeno radi od kuće. S druge strane, ugostiteljstvo, pejzažna arhitektura i maloprodaja bilježe znatno niže stope, sa samo šest, sedam i 10 posto radnika koji rade na daljinu.
Analiza demografskih podataka pokazuje da su radnici starosne dobi od 35 do 44 godine najčešće radili od kuće (30 posto), što se može povezati sa potrebom za balansiranjem poslovnih i porodičnih obaveza. Zaposleni u dobi od 15 do 24 godine najmanje su radili na daljinu (10 posto), što se pripisuje njihovoj ranoj fazi stručnog osposobljavanja.
Uporedba sa Evropskom unijom
Njemačka stopa rada na daljinu od 25 posto u 2025. godini bila je neznatno iznad prosjeka Evropske unije, koji je iznosio 23 posto. Holandija je predvodila EU sa 52 posto radne snage koja radi od kuće, a slijede je Švedska (45 posto) i Luksemburg (43 posto). Rumunija i Bugarska zabilježile su najniže stope rada na daljinu u EU, sa po četiri posto.
