Predsjednici Kine i Rusije, Xi Jinping i Vladimir Putin, razmijenili su u nedjelju pisma s čestitkama, samo nekoliko dana nakon što je Donald Trump napustio Peking. Ova razmjena dolazi uoči Putinove posjete kineskoj prijestolnici, koja je zakazana za utorak i srijedu.

Xi je tom prilikom istaknuo da se bilateralna saradnja dvije zemlje nastavlja produbljivati i jačati, a ove godine se obilježava tri decenije njihovog strateškog partnerstva, prenijeli su kineski državni mediji.

U tekstu objavljenom u državnom listu Global Times navodi se da posjete američkog i ruskog lidera Pekingu pokazuju kako ovaj grad ubrzano postaje središte globalne diplomatije. Analitičari ukazuju na rijetkost da jedna zemlja ugosti lidere SAD-a i Rusije u roku od sedmicu dana, što je izazvalo veliku pažnju.

Produbljeni odnosi između Pekinga i Moskve izazivaju zabrinutost na Zapadu, posebno otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 2022. godine. Prema zapadnim diplomatama, kineska ekonomska i diplomatska podrška Rusiji od tada pomaže u održavanju rata.

Dvojica lidera sastala su se više od 40 puta, što je znatno više od broja susreta koje je Xi imao sa zapadnim liderima. Bilateralna trgovina između Kine i Rusije od 2022. dostigla je rekordne nivoe, a Kina kupuje više od četvrtine ruskog izvoza, uključujući ogromne količine sirove nafte koje Moskvi donose stotine milijardi dolara prihoda za rat u Ukrajini.

Prema podacima Centra za istraživanje energije i čistog vazduha, Peking je od početka invazije kupio više od 367 milijardi dolara ruskih fosilnih goriva. Ove kupovine su doprinijele energetskoj sigurnosti Kine, koja je postala posebno važna nakon što je kriza na Bliskom istoku zaustavila transport nafte kroz Ormuski moreuz.

Ni rat u Ukrajini, niti kinesko-ruski odnosi, nisu bili značajna tema razgovora Trumpa i Xija prošle sedmice. Kinesko saopćenje o bilateralnom sastanku tek je letimično spomenulo ukrajinsku krizu, dok se u američkom saopćenju ona uopće ne pominje.

Umjesto toga, fokus razgovora bio je na trgovini, Tajvanu i ratu na Bliskom istoku, pri čemu je Trump izjavio da se Kina slaže s njim oko važnosti ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza. Xi je izvršio pritisak na Trumpa po pitanju Tajvana, upozorivši ga na mogućnost sukoba ukoliko se to pitanje ne bude pravilno rješavalo.

Trump je napustio Peking rekavši da još nije odlučio hoće li odobriti višemilijardni paket američkog naoružanja za Tajvan. Obustavljanje prodaje bilo bi velika pobjeda za Peking, koji želi preuzeti kontrolu nad samoupravnim ostrvom, čemu se protivi većina Tajvanaca.

Joseph Webster, viši saradnik Atlantskog savjeta, smatra da bi Tajvan mogao biti podtekst sastanka Xija i Putina. Prema njegovim riječima, Peking možda želi potpisati dodatne sporazume o fosilnim gorivima s Moskvom kako bi osigurao energetske zalihe u slučaju budućeg sukoba, a proširenje kapaciteta ruskih naftovoda ka Kini značajno bi povećalo kinesku naftnu sigurnost u slučaju tajvanskog scenarija.

Rusija već duže vrijeme pokušava podstaći Kinu da nastavi projekt gasovoda Snaga Sibira 2, koji bi dodao još 50 milijardi kubnih metara kapaciteta postojećoj mreži između dvije zemlje.

Novinar Branko Žujović komentarisao je za Euronews Srbija da je došlo do primjetne promjene u Trumpovom pristupu u odnosu na raniji period, te da se u Pekingu pojavio drugačiji Donald Trump, znatno uzdržaniji u tonu i porukama.

Kineski domaćini su, prema njegovim riječima, vrlo jasno stavili do znanja da je Tajvan pitanje svih pitanja i da se teritorijalni integritet Kine ne može dovoditi u pitanje. Trump nije želio ulaziti u direktnu konfrontaciju s Pekingom tokom posjete, jer nije bio u poziciji da provocira domaćine.

Žujović je podsjetio da je pitanje Tajvana tradicionalno ključna tačka američko-kineskih odnosa, posebno za vrijeme republikanskih administracija koje su povećavale prodaju naoružanja ostrvu. Trenutni globalni kontekst, uključujući druge krize, ograničava manevarski prostor Washingtona.

On je istakao i unutrašnje političke promjene na Tajvanu, gdje su opozicione strukture uticale na promjene u vojnom budžetu, što je izazvalo političke tenzije koje su važno pitanje na ostrvu.

Komentarišući Putinovu posjetu, Žujović je rekao da ona ne mora biti direktno povezana s Trumpovim dolaskom, već da je planirana ranije, s formalnim povodima poput godišnjica sporazuma Rusije i Kine.

Ukrajinski konflikt i globalne krize ne mogu se posmatrati odvojeno od kineske uloge, naveo je Žujović, dodajući da se Kina postavlja kao konstruktivna strana koja pokušava osigurati stabilnost, a ne koristi globalnu nestabilnost. Kineski prioritet je ekonomski razvoj i stabilno međunarodno okruženje.

Žujović je zaključio da svijet više nije unipolaran, da se rodio multipolarni svijet s više centara odlučivanja, te da Washington više ne donosi odluke samostalno, već se suočava sa silama koje su mu dorasle, pa je sve više pitanje dogovora.

Simbolički aspekti susreta, poput ceremonijala u kineskom Hramu neba, prema njegovim riječima, nose poruku harmonije i blagostanja upućenu svijetu.