Žena koja pati od rijetkog hroničnog aktiničkog dermatitisa otvoreno je govorila o tome kako joj alergija na sunčevu svjetlost potpuno mijenja svakodnevicu. Sonal je izjavila da se već nakon nekoliko minuta izlaganja dnevnom svjetlu kod nje može pojaviti bolan osip.

Prvi simptomi pojavili su se u tinejdžerskom dobu

Dok većina ljudi nakon predugog boravka na suncu dobije opekotine, kod Sonal se reakcija javlja izuzetno brzo. Prisjetila se da je u djetinjstvu imala težak ekcem, koji se s godinama povukao. Međutim, sa 17 godina, nakon povratka s odmora u inostranstvu, počele su joj se javljati snažne upale kože. U to vrijeme nije znala šta ih izaziva.

“Imala sam zaista tešku i bolnu reakciju koja nikako nije prolazila”, rekla je u emisiji “Good Morning Britain”.

“Svaki put kada bih izašla napolje, iz dana u dan, osjećala sam jaku bol i nelagodnost. Primijetila sam da mi pomaže kada se potpuno pokrijem odjećom, ali nisam znala šta mi je.”

Sonal kaže da je vremenom uočila povezanost između sunčanih dana i pogoršanja simptoma. Ipak, kako ističe, nije mogla ni da zamisli da bi mogla da bude alergična na dnevnu svjetlost, koju naziva “izvorom života”. Tek sa 18 godina ljekari su joj postavili dijagnozu hroničnog aktiničkog dermatitisa.

“Nemam normalan život”

Govoreći o tome kako bolest utiče na njeru svakodnevicu, rekla je da, iako možda na prvi pogled izgleda sasvim uobičajeno, njen život nipošto nije takav.

“Kremu za sunčanje nanosim automatski, isto kao što prije izlaska iz kuće uzmemo ključeve ili obujemo cipele”, rekla je.

Naglasila je da opasnost ne prijeti samo za sunčanih dana. Reakcija se može javiti i kada je oblačno, čak i ako napolju provede samo minut.

Nakon što je saznala dijagnozu, prošla je kroz izuzetno težak period i morala je da nauči da živi s novim okolnostima.

“Nakon dijagnoze pitala sam se šta će biti s mojim životom, da li je za mene sve gotovo”, rekla je.

“Čak i kada sam konačno saznala o čemu je riječ i počela da se prilagođavam, bol, nelagodnost, dani patnje i osjećaj da mi je sopstvena koža strana bili su strašni.”

Dodala je da je to bio jedan od najmračnijih perioda u njenom životu. “Od tada sam morala da počnem gotovo opsesivno da brinem o svojoj koži.”

Šta je hronični aktinički dermatitis i kako se liječi?

Hronični aktinički dermatitis je rijetka upalna bolest kože povezana s izrazitom osjetljivošću na sunčevu svjetlost, prije svega na ultraljubičasto zračenje, a kod nekih ljudi i na vidljivi dio svjetla. Najčešće se javlja na dijelovima tijela izloženim suncu, poput lica, vrata, šaka i podlaktica, a može izazvati crvenilo, jak svrab, pečenje, osip, zadebljanje i perutanje kože.

Riječ je o hroničnom stanju, što znači da može trajati godinama i povremeno se pogoršavati, naročito nakon izlaganja dnevnom svjetlu. Kod nekih oboljelih reakcije može izazvati i vještačko osvjetljenje, a bolest se često povezuje i s drugim oblicima dermatitisa i kontaktnim alergijama.

Liječenje se prije svega zasniva na strogom izbjegavanju sunca i zaštiti kože. To obično podrazumijeva svakodnevno korištenje krema sa zaštitnim faktorom, nošenje zaštitne odjeće, šešira i naočara za sunce, kao i izbjegavanje boravka napolju kada je zračenje najjače. Važan dio njege su i emolijensi, odnosno kreme koje obnavljaju i smiruju kožnu barijeru.

Kada se simptomi pogoršaju, ljekari najčešće propisuju lokalne kortikosteroide, a ponekad i druge protivupalne preparate za kožu. U težim slučajevima mogu se koristiti i lijekovi koji djeluju na imuni sistem kako bi se upala držala pod kontrolom.