Liderka najveće tajvanske opozicione stranke izjavila je da je tokom posjete Sjedinjenim Državama nastojala ispraviti brojne zablude o svom zagovaranju dijaloga s Kinom, suočena s oštrim kritikama američkih jastrebova.

Cheng Li-wun, predsjednica Kuomintanga (KMT), boravila je dvije sedmice u Americi nakon aprilske posjete Pekingu gdje se susrela s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.

Ona je novinarima potvrdila da je razgovarala s devet članova američkog Kongresa iz odbora za finansije, odbranu i vanjske poslove, kao i s akademicima i predstavnicima think-tankova.

Istakla je da postoji mnogo pogrešnih shvatanja o politici Kuomintanga kada je riječ o odnosima s kopnenom Kinom.

Njena partija, koja zajedno s manjim saveznikom Tajvanskom narodnom partijom ima većinu u parlamentu, suočila se s oštrim kritikama iz Washingtona zbog smanjenja planiranih vojnih izdataka s 40 na 25 milijardi dolara.

Kontrolisani opozicioni zakonodavni organ Tajvana prošlog je mjeseca usvojio specijalni odbrambeni budžet od 25 milijardi dolara za finansiranje nabavke oružja iz SAD, što je smanjenje u odnosu na prvobitno predloženih 40 milijardi.

Američki jastrebovi tvrde da je povećanje izdataka ključno za jačanje odbrane Tajvana, a republikanski senator Dan Sullivan upozorio je da se KMT igra vatrom.

Govoreći na kineskom, Cheng je izrazila uvjerenje da su njeni sagovornici tokom sastanaka vidjeli stvarni KMT i nju samu, dodajući na engleskom da je bila iskrena i otvorena te da su to mogli prepoznati.

Naglasila je da su joj stručnjaci iz američkih think-tankova sugerisali da bi KMT trebao biti proaktivniji u predlaganju sopstvenog zakona o odbrambenim troškovima, te da partija to ozbiljno razmatra.

Pokretanje dijaloga preko Tajvanskog moreuza s Xi Jinpingom ne znači da ćemo se odreći odvraćanja na Tajvanu, niti da ćemo kompromitovati ili napustiti demokratiju i slobodu, poručila je Cheng, odbacujući optužbe da slijedi Pekingove naredbe.

Peking smatra demokratski upravljani Tajvan svojom teritorijom i nikada se nije odrekao upotrebe sile da ga potčini svojoj kontroli.

SAD su zakonom obavezane da Tajvanu pruže sredstva za samoodbranu i tradicionalno su njegov najvažniji međunarodni podržavalac i snabdjevač oružjem, iako nemaju formalne diplomatske odnose.

Cheng je pohvalila i američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog lidera Xija, pozdravljajući njihov samit prošlog mjeseca kao doprinos miru i stabilnosti.

Odbila je komentarisati Trumpovu izjavu nakon susreta s Xijem da je predstojeća prodaja oružja Tajvanu vrijedna 14 milijardi dolara dobar pregovarački adut, riječi koje su izazvale uzbunu u Taipeiju.

Naglasila je da to pitanje nije pokrenuto tokom njenih sastanaka u Washingtonu.

Dodala je da je KMT posvećen odbrani Tajvana, ali da je mir moguć ako se trajno odustane od secesije.

Također je istakla da dijeli zajednički stav s Trumpom, koji je nakon posjete Pekingu izjavio da ne želi da neko proglasi nezavisnost ili vodi rat hiljadama kilometara daleko.

Smatram da su naši osnovni stavovi isti – mir i stabilnost u Tajvanskom moreuzu i izbjegavanje nepotrebnog rata, kazala je Cheng nakon trodnevne posjete glavnom gradu SAD, gdje se sastala s američkim zakonodavcima i naučnicima.

Cheng je potvrdila da se sastala i s predstavnicima Trumpove administracije, ali nije željela iznositi dodatne informacije.

Njena dvonedjeljna turneja po SAD radi promovisanja politike njene partije prema Tajvanskom moreuzu dolazi u vrijeme rastuće nesigurnosti u odnosima između Washingtona i Tajpeja.

Xi je upozorio na mogući sukob ukoliko SAD ne budu pravilno rješavale pitanje Tajvana.

Kongres je obećao bolje naoružati Tajvan, dajući preliminarnu podršku paketu prodaje oružja od 14 milijardi dolara, ali ga Trumpova administracija još nije odobrila.

Cheng, čija partija smatra da obje strane moreuza pripadaju istoj kineskoj naciji, zagovara dijalog s Pekingom, ističući da je on neophodan za mir, stabilnost i prosperitet u regionu.

Peking je prekinuo zvanične kontakte s vladom u Taipeiju prije deset godina jer vladajuća partija Tajvana ne priznaje princip jedne Kine.

Upitana o susretu s Xijem, Cheng je opisala kineskog lidera kao vrlo nježnog, finog i stvarnog, te izrazila uvjerenje da Xi želi riješiti pitanje Tajvana mirnim putem i izbjeći rat.