Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH i Federalnog ministarstva trgovine, ukupan saobraćaj u trgovini na malo u prvom kvartalu 2026. godine iznosio je 3,78 milijardi KM, što je nominalni rast od 7,08 posto u odnosu na isti period 2025. godine, dok je realni rast, uz uračunatu inflaciju, iznosio 3,03 posto.

Iz Ministarstva ističu kako ovi podaci demantuju tvrdnje o „dramatičnom padu prometa“ koji bi navodno bio posljedica uvođenja neradne nedjelje, te naglašavaju da se u javnosti selektivno iznose pojedinačni primjeri poput Orašja.

Kako je pojasnio federalni ministar trgovine Amir Hasičević, u Orašju je saobraćaj u prvom kvartalu ove godine iznosio 36,74 miliona KM, što je nominalni rast od 5,31 posto, ali realni rast od samo 1,33 posto – znatno ispod federalnog prosjeka, čime se ruši narativ o „ekonomskom boomu“ zahvaljujući radnoj nedjelji.

Znatniji realni rast zabilježen je u Travniku (15 posto), Ljubuškom (13,9 posto), Stocu (13,7 posto), Livnu (8,9 posto), Maglaju (7,6 posto), Bihaću (5,7 posto) i Cazinu (5,5 posto), što su općine u kojima je neradna nedjelja na snazi.

Ministar Hasičević naglašava da na kretanje prometa utiču brojni faktori – kupovna moć, turizam, lokalna ekonomija, investicije, inflacija, fiskalna disciplina, siva ekonomija i sezonalnost – te da je neozbiljno sve svoditi na jedno regulatorno pitanje.

„Posebno je neozbiljno pokušavati cjelokupna kretanja u trgovini svesti na pitanje neradne nedjelje, u trenutku kada se širom Europe bilježe značajne promjene u potrošačkim navikama, ubrzan rast online trgovine i promjene u strukturi potrošnje uslijed inflacije“, poručuje Hasičević.

Zaključno, iz Ministarstva poručuju kako službeni podaci ne potvrđuju navode o padu prometa, već naprotiv, ukazuju na realan rast, te da interpretacije o „spasu trgovine kroz radnu nedjelju“ nemaju uporište u statistici.