Kada sipate pivo i na površini se pojavi gusta bijela pjena, ta “kruna” nije samo dekoracija – ona otkriva mnogo o sastojcima i procesu proizvodnje.

Mjehurići ugljen-dioksida koji se dižu ka vrhu stvaraju pjenu, ali za razliku od drugih gaziranih pića, svaki mjehurić je obložen proteinima iz slada, što ih stabilizuje i produžava trajanje pjene.

Prema istraživanjima, piva koja duže odležavaju, poput belgijskih aleova, imaju posebne proteine koji dodatno ojačavaju pjenu, dok pšenična piva sa više proteina prirodno daju gušću i postojaniju pjenu.

Ukratko, pjena predstavlja svojevrsni “potpis” kvalitete i stila piva koje konzumirate.

Slaba ili brzo nestajuća pjena ne mora nužno značiti da je pivo ustajalo – može biti posljedica vrste piva, niske temperature, masnoće na čaši ili načina točenja, iako potpuno odsustvo pjene često ukazuje na gubitak gasa uslijed dugog stajanja ili nepravilnog skladištenja.

Pjenu nikako ne treba uklanjati, jer ona nije višak već sastavni dio pića koji pomaže očuvati aromu, zaštititi gaziranost i poboljšati ukus, pa se u svijetu smatra greškom skidati je.

Pivo spada u najstarija alkoholna pića s dokazima proizvodnje starim više od pet hiljada godina, a danas postoji bezbroj stilova od lagera do aleova, dok profesionalni barmeni stabilnu pjenu koriste kao test kvalitete i pravilnog točenja.