Uoči sjednice Savjeta za implementaciju mira, u Federaciji se spekuliše o posjeti ministara iz Francuske i Njemačke, a kao mogući kandidati za novog visokog predstavnika spominju se Francuz René Trojko, Amerikanac William Ruger, dok je Italija već predložila Antonija Zanardija Landija. Istovremeno, iz Republike Srpske poručuju da njihov stav ostaje nepromijenjen.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, izjavio je kako Savjet za implementaciju mira nije dio Dejtonskog sporazuma i da je sebi priskrbio moć na osnovu nerazumnih politika, te postavio pitanje ima li smisla nakon tri decenije nastavljati s neuspješnim pristupom.

Dragan Čović, lider HDZ-a, smatra da je OHR trebalo zatvoriti još davno, a od bonskih ovlaštenja nije bilo koristi, već štete, te da je već dogovoreno da novi visoki predstavnik dobije jasno ograničen mandat.

Pravnik Damir Sakić ocijenio je da je misija OHR-a u BiH završena, osim za političare koji svoju odgovornost prebacuju na međunarodnu zajednicu, te da PIC ima dva izbora – ili protivpravno imenovati novog predstavnika bez podrške svih, što bi izazvalo krize, ili uputiti rezoluciju Savjetu bezbjednosti UN-a koji bi odredio trajanje mandata.

Iako SAD i sve veći broj evropskih zemalja zagovaraju kraj međunarodnog intervencionizma, u Federaciji ne odustaju od stava da još nije vrijeme za zatvaranje OHR-a.

Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH, izjavio je da nije za OHR, ali da je njegovo postojanje potrebno dok se ne ispune uslovi “pet plus dva”, te da je važno imati instituciju koja može vršiti pritisak i sankcionisati kršenje Dejtonskog sporazuma.

Optimistično je očekivati da će novi visoki predstavnik štititi Dejtonski sporazum i Ustav BiH, jer to nisu činili njegovi prethodnici, koji su ostali upamćeni po nametanju zakona i odluka koje su narušavale ustavni poredak.

Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan naglasio je da su bonska ovlaštenja omogućila visokom predstavniku da postane najvažniji zakonodavac u BiH, oblikujući državno uređenje i mijenjajući ustavom utvrđene principe podjele nadležnosti.

Karan je dodao da je BiH godinama funkcionisala kao poluprotektorat uz stalnu neizvjesnost o kraju takvog modela, te da je neophodno pravno preispitati sve nametnute odluke visokih predstavnika, posebno one kojima su prenošene nadležnosti sa entiteta na nivo države.