Evropske berze su u utorak zabilježile mješovite rezultate, dok je cijena nafte porasla nakon novih američkih napada u južnom Iranu, čime su izblijedjele nade ulagača u skori mirovni dogovor između Sjedinjenih Država i Irana.

Protekle sedmice raspoloženje na tržištima bilo je optimističnije zbog očekivanja smirivanja sukoba između SAD-a i Izraela s Iranom, koji je od kraja februara ozbiljno poremetio isporuke nafte i plina s Bliskog istoka.

Međutim, u utorak su ulagači korigovali svoja očekivanja. Razlog je saopćenje SAD-a da su izvele takozvane odbrambene udare u južnom Iranu, dok je američki državni sekretar Marco Rubio izjavio da bi pregovori o dogovoru s Iranom mogli potrajati „još nekoliko dana“.

Indeks STOXX 600 pao je za 0,2 posto u odnosu na prethodni dan, ali se i dalje nalazi blizu najvišeg nivoa od početka rata. Londonski FTSE 100 porastao je za 0,7 posto, dok je njemački DAX zabilježio pad od 0,7 posto. Globalni indeks MSCI World ostao je nepromijenjen, ali je u ovom mjesecu porastao za 3,8 posto.

Peter Schaffrik, globalni makrostrateg u RBC Capital Markets, izjavio je da neizvjesnost na Bliskom istoku opterećuje tržišta.

„Prešli smo sa stava da je dogovor blizu i da svi trebaju potpisati Abrahamove sporazume na bombardovanje, tako da nije potpuno jasno šta se tamo dešava“, rekao je Schaffrik, osvrćući se na izjavu američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je u ponedjeljak poručio da je pozvao dodatne zemlje da potpišu Abrahamove sporazume dok pokušava dogovoriti okončanje rata s Iranom.

Cijene nafte su porasle, pa su fjučersi Brent sirove nafte skočili za 3,6 posto na 99,64 dolara po barelu. Američka WTI nafta je pala za 3,7 posto u odnosu na petak, na 93,09 dolara, bez obračuna u ponedjeljak zbog praznika u SAD-u.

Ipak, prema Schaffriku, na tržištu postoji određeni osnovni optimizam jer investitori i dalje vjeruju da bi tjesnac Hormuz mogao uskoro biti ponovo otvoren za saobraćaj. Brent sirova nafta značajno je smanjena u odnosu na vrhunac iz kraja aprila od više od 120 dolara.

Evropski investitori razmatrali su i komentare članice Izvršnog odbora Evropske centralne banke Isabel Schnabel, koja je za Reuters izjavila da bi centralna banka trebala podići kamatne stope u junu, čak i ako tekući mirovni pregovori s Iranom dovedu do dogovora, jer je sukob trajao znatno duže od očekivanog i visoke cijene energije prelivaju se u širu ekonomiju. Trgovci na tržištu novca procjenjuju vjerovatnoću povećanja stopa na sastanku ECB-a u junu na oko 90 posto.

Prinosi na evropske obveznice porasli su nakon američkih udara, ali je prinos na referentnu desetogodišnju njemačku obveznicu i dalje blizu najnižeg nivoa u skoro sedam sedmica, na 2,9792 posto. Prinosi su pali prošle sedmice jer su investitori postali manje zabrinuti zbog uticaja rata na inflaciju i rast. Američke državne obveznice su ojačale jer su investitori i dalje bili puni nade u dogovor o ponovnom otvaranju tjesnaca Hormuz.

Američki dolar je bio stabilan, sa indeksom dolara na 99,081, a euro je bilježio pad od manje od 0,1 posto na 1,1636 dolara. Dolar je porastao za 0,2 posto u odnosu na japanski jen, na 159,22 jena.

Zlato je palo za otprilike 1,1 posto na 4.522,5 dolara.