Danas su berzanski indeksi uglavnom zabilježili rast, dok je cijena nafte pala za gotovo sedam posto nakon što su Sjedinjene Države i Iran odlučili izbjeći direktan sukob, dok se razgovara o mogućem nastavku pregovora o privremenom prekidu vatre.

Akcije kineskog proizvođača memorijskih čipova CXMT porasle su čak 466 posto na šangajskoj tehnološkoj berzi, čime je kompanija postala najvrednija kineska firma s tržišnom kapitalizacijom od oko 3,3 triliona juana (skoro 490 milijardi dolara).

Pentagon nije odgovorio na pitanja o obustavi napada na iranska priobalna područja i infrastrukturu nakon gotovo dvije sedmice eskalacije sukoba izazvane iranskim napadima na brodove koji pokušavaju proći kroz Hormuški moreuz.

Tržišta su reagovala olakšanjem, pa su američki fjučersi porasli rano u ponedjeljak, a cijena barela sirove nafte Brent pala je 6,8 posto na 85,49 dolara.

Istovremeno, američka referentna nafta zabilježila je pad od sedam posto na 83,06 dolara po barelu.

„Naglo povlačenje cijena nafte na otvaranju berze predstavlja pad od samo nekoliko dolara: time je olabavljen geopolitički čvor koji se stezao oko akcija, valuta, obveznica i centralnih banaka tokom većeg dijela jula“, izjavio je Stephen Innes iz SPI Asset Managementa.

U ranom evropskom trgovanju njemački indeks DAX porastao je 1,6 posto na 25.497,42 boda, dok je CAC 40 u Parisu ojačao 0,8 posto na 8.436,94 boda, a britanski FTSE 100 porastao je 0,5 posto na 10.784,00 boda.

Fjučersi za S&P 500 i Dow Jones Industrial Average porasli su jedan posto.

Japanski referentni indeks Nikkei 225 porastao je 0,5 posto na 64.931,19 boda, dok je južnokorejski Kospi napredovao jedan posto na 6.755,75 boda.

Hongkonški Hang Seng porastao je jedan posto na 25.207,18 boda, a šangajski Composite indeks dobio je 1,2 posto na 3.858,25 boda.

U Australiji je S&P/ASX 200 skočio 1,4 posto na 8.894,00 boda.

Tajvanski Taiex pao je 0,1 posto, dok je indijski Sensex dodao 1,1 posto.

U petak se S&P 500 jedva pomjerio, porastavši za manje od 0,1 posto, čime je zabilježio drugu uzastopnu sedmicu gubitaka prvi put od marta.

Indeks Dow Industrial porastao je 0,5 posto, dok je Nasdaq kompozitni indeks pao 0,6 posto, opterećen oštrim gubicima tehnoloških divova poput Micron Technology, koji je izgubio sedam posto, i Broadcoma, koji je pao 2,7 posto.

Nedavni skokovi cijena energije i nove carinske tarife koje je prošle sedmice objavila administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa mogli bi dovesti do jače inflacije koja već dugo pritiska potrošače i utiče na politiku kamatnih stopa Federalnih rezervi.

Fed se sastaje ove sedmice, ali rastuća inflacija uništila je nade u skoro smanjenje kamatnih stopa, a Wall Street se naginje potencijalnom povećanju kamata kako bi se obuzdale rastuće cijene.

Viši troškovi energije odnose veći dio kućnih budžeta koji se preusmjerava ka osnovnim potrebama poput benzina – na nivou SAD galon benzina košta 4,11 dolara, što je i dalje niže nego ovog proljeća, ali skoro dolar više nego prošle godine u isto vrijeme.

„Nafta je najbrže mijenjajući “porez” u globalnoj ekonomiji. Kada cijena sirove nafte naglo poraste, potrošači to osjete na pumpama, aviokompanije i transportne kompanije u svojim operativnim troškovima, proizvođači u logistici, a centralne banke brinu da će se početni šok ponude preliti na šira inflaciona očekivanja“, rekao je Innes.

Izveštaji o korporativnim zaradama usmjeravaju pažnju na održivost profita od buma u potrošnji na umjetnu inteligenciju. Tehnološki divovi poput Alphabet i Nvidia ulažu značajna sredstva u proširenje kapaciteta vještačke inteligencije, a investitori sve više dovode u pitanje hoće li ostvariti profit koji bi opravdao ogromne vrijednosti akcija koje su tokom godine gurale tržišta naviše.

Američki dolar je na početku poslovnog dana danas pao na 163,56 japanskih jena sa 163,64, dok je euro porastao na 1,1399 dolara sa 1,1398 dolara.