Gazirana pića, energetski napici, te zaslađena kafa i čajevi mogu ozbiljno narušiti ravnotežu glukoze u organizmu. Prema riječima stručnjaka, upravo ovi napitci trebaju biti prvi na listi za ograničavanje kod osoba s povišenim šećerom ili dijabetesom.

Zašto su zaslađena pića problem

Razlozi su višestruki, a stručnjaci ističu da nije samo količina šećera problematična, već i ono što tim napitcima nedostaje. Osim što su bogati šećerom, potpuno su lišeni vlakana, proteina i masti koji su ključni za stabilan nivo glukoze.

Brza apsorpcija bez hranjivih tvari

Dijetetičarka Brittany Poulsen objašnjava da ova pića nemaju vlakna, proteine ni masti, koji usporavaju apsorpciju šećera u krv. Stoga se šećer brzo apsorbuje, izazivajući nagle skokove i padove energije, što vodi do umora i pojačane gladi.

Rizik za zdravlje srca

Osobe s dijabetesom koje redovno piju zaslađena pića izlažu se većem riziku od srčanih bolesti. Sheila Paterson naglašava da česti skokovi šećera uslijed konzumacije ovih napitaka vremenom opterećuju krvne sudove i povećavaju rizik od srčanih oboljenja.

Prazne kalorije i debljanje

Toni Isabella upozorava kako jedan zaslađeni napitak može imati kalorijsku vrijednost poput manjeg obroka, ali bez hranjivih tvari koje daju osjećaj sitosti. Lako je unijeti stotine kalorija i pritom ostati gladan. Takva navika vodi ka debljanju i pogoršava insulinsku rezistenciju.

Kofein kao dodatni problem

Mnoga zaslađena pića sadrže i kofein, koji kod nekih osoba može povećati insulinsku rezistenciju i podići nivo šećera. Paterson objašnjava da kofein djeluje na hormone, a u kombinaciji sa šećerom efekat je još izraženiji. Poulsen dodaje da zajedno mogu izazvati veće oscilacije i otežati kontrolu glukoze.

Šta izabrati umjesto zaslađenih napitaka

Umjesto zaslađenih napitaka preporučuje se voda, mineralna voda, nezaslađeni biljni čajevi te kafa bez šećera.

Također je važno fokusirati se na uravnoteženu ishranu bogatu povrćem, nemasnim proteinima, integralnim žitaricama i zdravim mastima, uz ograničavanje prerađene i pržene hrane.

Redovno kretanje pomaže u regulaciji šećera i tjelesne težine, a preporučuje se najmanje 150 minuta aktivnosti sedmično, iako i kraće svakodnevne šetnje mogu biti korisne.

Na nivo šećera utiču i nedostatak sna, preskakanje obroka i dehidratacija, pa je važno sagledati cjelokupni način života.