Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je krajem maja primilo prijavu zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, kao i vrijeđanja žrtava ratnih zločina na području Prijedora putem objava na društvenim mrežama. Prijavu je podnijelo udruženje žrtava iz tog kraja, a prema proceduri dodijeljena je tužiteljici koja vodi predmet.

Nakon toga, Tužilaštvu su stigla još dva podneska – jedan od udruženja žrtava i jedan od zaposlenika Tužilaštva, koji je i građanin Prijedora, a oba se odnose na isti događaj i pridruženi su već postojećem predmetu.

Kako je ranije objavio Detektor, na Facebook profilu izvjesnog Deana Dekija, ispod objave o Prijedoru, korisnik Damir Kain Došen je u komentaru negirao postojanje bijelih traka i vrijeđao Bošnjake pogrdnim nazivima.

„Bijele trake ste izmislili kao i sve laži koje ste izgovorili i dan-danas ponavljate kao papagaji, priložite bar jedan, bilo kakav dokaz o bijelim trakama… nema, jer niste nosili bijele trake. Sami ste sebi učinili to zadovoljstvo da vas pohapse i pritvore u tvornicu keramičkih pločica zbog masovnog učešća u napadima na srpsku vojsku i policiju“, stoji u tom komentaru, u kojem se masovne grobnice porede sa septičkom jamom.

Tužilaštvo je potvrdilo primitak krivične prijave, dok je Detektor izvijestio i o drugoj prijavi koju je podnijelo Udruženje žrtava i svjedoka genoćida.

U prijavi Udruženje navodi da javno negiranje činjenica utvrđenih pravosnažnim presudama međunarodnih sudova, osporavanje progona nesrpskog stanovništva u Prijedoru, relativizacija logora „Keraterm“ i vrijeđanje žrtava ozbiljno ugrožavaju dostojanstvo žrtava, narušavaju društveni mir i potencijalno podstiču nacionalnu mržnju i netrpeljivost.

„Sloboda izražavanja ne obuhvata pravo na negiranje pravosnažno utvrđenih ratnih zločina niti pravo na javno ponižavanje žrtava. evropski sud za ljudska prava u svojoj praksi kontinuirano naglašava da govor koji podstiče mržnju, netrpeljivost ili negira teške zločine ne uživa isti nivo zaštite kao legitimno izražavanje mišljenja“, ističe se u prijavi.

Došen je od Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osuđen na pet godina zatvora nakon što je priznao zločine počinjene u logoru „Keraterm“ u Prijedoru 1992. Proglašen je krivim jer je, kao vođa smjene stražara, dozvolio progone i nasilje nad zatočenicima, uključujući premlaćivanja, silovanje, seksualno zlostavljanje, maltretiranje, ponižavanje, psihološko zlostavljanje i ubistva.

Haški tribunal je u najmanje dvije pravosnažne presude utvrdio da je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo primorano da, u znak lojalnosti srpskim vlastima, izvjesi bijele plahte ispred kuća i nosi bijele marame na ruci. Također je utvrđeno da je tokom rata u Prijedoru ubijeno više hiljada ljudi, a kroz logore su prošle hiljade Bošnjaka i Hrvata.

Prema presudama Haškog tribunala, logor u prostorijama fabrike keramičkih pločica „Keraterm“ otvorio je Krizni štab Prijedora nakon što su srpske snage izvele niz napada na sela i područja nastanjena nesrpskim stanovništvom. Prvi zatočenici dovedeni su oko 25. maja, a logor je zatvoren početkom augusta 1992. godine, pri čemu je veliki broj logoraša ubijen ili podvrgnut zlostavljanju.