Iako se glavobolje najčešće povezuju sa stresom, umorom ili dehidracijom, neurolog dr. Bajbing Čen upozorava da jedna njihova vrsta može ukazivati na ozbiljnu infekciju. Pravovremeno prepoznavanje simptoma i odlazak ljekaru ključni su za sprječavanje ozbiljnih komplikacija.

U videu objavljenom na društvenim mrežama, Čen ističe da je glavobolja izazvana meningitisom hitno medicinsko stanje. „Ova glavobolja može biti opasna po život u vrlo kratkom vremenu. To su znaci koje nikada ne treba ignorisati“, rekao je.

Meningitis je infekcija opni koje okružuju mozak i kičmenu moždinu, a bez brzog liječenja može postati opasan po život. „Može ga izazvati virus, bakterija ili gljivica“, objasnio je Čen.

„Bakterijski meningitis je najopasniji jer se može vrlo brzo pogoršati. Zato su vakcine protiv bakterija poput Haemophilus influenzae tip B, pneumokoka i meningokoka spasile mnoge živote“, dodao je.

Simptomi na koje treba obratiti pažnju uključuju jaku glavobolju, groznicu, ukočen vrat i osjetljivost na svjetlost. NHS opisuje glavobolju meningitisa kao „jaku glavobolju koja se pogoršava“. „Neki pacijenti razvijaju konfuziju, ekstremnu pospanost ili ljubičasti osip koji ne bledi pritiskom“, rekao je Čen. U ranim fazama bolest može ličiti na običan virus, zbog čega ljudi često kasno traže pomoć.

Prema NHS-u, meningitis se širi bliskim kontaktom sa zaraženom osobom, poput pljuvačke, dijeljenja pića ili dužeg boravka u istom domaćinstvu. Često ga prenose osobe bez simptoma. Iako može pogoditi bilo koga, najčešći je kod beba, male djece, tinejdžera, mladih odraslih, starijih osoba i onih sa oslabljenim imunitetom, poput pacijenata na hemoterapiji ili osoba sa HIV-om. Moguće je oboljeti više puta.

NHS savjetuje hitnu pomoć ako odrasla osoba ili dijete starije od pet godina ima visoku ili vrlo nisku temperaturu, groznicu, jaku glavobolju, konfuziju, ukočen vrat, osjetljivost na svjetlost, nerazgovjetan govor, osip koji ne bledi na pritisak ili prvi napad. Kod beba i male djece, upozoravajući znaci uključuju temperaturu, neuobičajenu pospanost, slabost, odbijanje jela, neuobičajen plač, letargiju, teškoće s buđenjem ili osip koji ne bledi na pritisak.