U pećini Čagirskaja na području današnje Rusije otkriven je neandertalski kutnjak star 60.000 godina koji nosi tragove namjerne intervencije. Naučnici tvrde da duboka rupa na zubu nije posljedica karijesa ili prirodnog oštećenja već svjesnog zahvata.

Ruski istraživači vjeruju da je neandertalac pokušao ukloniti zaraženu pulpu koristeći oštar kameni alat, što bi predstavljalo svojevrsnu prahistorijsku verziju liječenja korijena. Ukoliko je ova interpretacija tačna, neandertalci su bili prvi koji su izvodili stomatološke zahvate, mnogo prije Homo sapiensa.

Arheologinja Kseniya Kolobova iz Ruske akademije nauka isprva je smatrala da je krunski dio zuba prirodno otpao, no antropologinja Alisa Zubova sumnjala je u to zbog neobičnog oblika šupljine. Mikroskopska analiza otkrila je linearne tragove koji ukazuju na rotirajuće bušenje, a šupljina se sastojala od tri preklapajuća udubljenja.

„To se više nije moglo objasniti bolešću ili slučajnošću – bio je to namjeran tretman“, izjavila je Kolobova.

Naučnici smatraju da su neandertalci koristili tanki šiljati komad jasperoidnog kamena, materijala koji je bio lako dostupan i već korišten za izradu alata. Tokom tog perioda izrađivali su složene noževe, strugalice i male oštre predmete, što svjedoči o razvijenim motoričkim vještinama i tehničkom znanju. Vjerovatnije je da su postojeći alat prilagodili novoj namjeni nego da su osmislili potpuno novu tehnologiju.

Kako bi provjerili teoriju, istraživači su replicirali postupak koristeći replike kamenih alata na savremenim ljudskim zubima. Najbolji rezultati postignuti su na nedavno izvađenom umnjaku članice tima Lidije Zotkine, gdje su pažljivim rotirajućim pokretima proizveli tragove slične onima na neandertalskom zubu.

Tim ističe da je ova metoda bušenja vjerovatno bila naprednija od kasnijih tehnika Homo sapiensa, koji su karijes uklanjali struganjem. Otkriće dodatno podržava teorije da su neandertalci imali razvijeniju kulturu i znanje nego što se ranije mislilo. Već su poznati dokazi da su sahranjivali mrtve, ukrašavali pećine, brinuli o članovima zajednice i možda razvijali osnovnu medicinu.

„Pokazali su izuzetnu kognitivnu fleksibilnost prenoseći postojeću tehnologiju u potpuno novu oblast“, kazala je Kolobova. Istraživanje je objavljeno u časopisu PLOS One.