Opšti izbori 2026. godine u Bosni i Hercegovini odvijat će se u izuzetno složenom političkom, institucionalnom i sigurnosnom okruženju, obilježenom kašnjenjem u pripremama, nedostatkom ključnih odluka i izazovima u uvođenju novih izbornih tehnologija, uz istovremene brige o integritetu procesa i ravnopravnom učešću građana, saopćila je predizborna misija Nacionalnog demokratskog instituta (NDI).

Bivša zamjenica premijera i ministrica vanjskih i evropskih poslova Slovenije Tanja Fajon, šefica delegacije NDI, ocijenila je da se izbori održavaju u kritičnom trenutku, 30 godina nakon Dejtonskog sporazuma. Političke okolnosti su dodatno opterećene neslaganjima o funkcioniranju državnog sistema, krizom u Republici Srpskoj i neizvjesnošću oko imenovanja novog visokog predstavnika, što stvara izazovno okruženje za održavanje izbora.

Fajon je istakla da su prethodni izborni ciklusi bili prilično dobro pripremljeni, ali opterećeni ozbiljnim optužbama i podjelama, obilježeni polarizirajućim etničkim podjelama i navodima o neprimjerenim praksama. Iako postoji široka podrška za uvođenje izbornih tehnologija, one se ne smatraju lijekom za sve probleme, već sredstvom za povećanje transparentnosti i povjerenja. Pravni okvir je generalno adekvatan, ali nikada nije prošao sveobuhvatnu reviziju, uprkos brojnim domaćim naporima za izbornu reformu, zbog čega je visoki predstavnik morao koristiti bonske ovlasti.

Posebna pažnja posvećena je uvođenju novih izbornih tehnologija, uz upozorenje na ozbiljne operativne izazove. Političke stranke i civilno društvo izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog nedostatka informacija o funkcionisanju tehnologije na dan izbora, jer još uvijek ne postoje jasne smjernice. Fajon je naglasila i problem nedovoljne pripreme birača, uz ograničeno vrijeme za edukaciju o uticaju nove tehnologije na glasanje, što može otežati pravilno učešće.

Dodatne zabrinutosti odnose se na moguće izmjene glasačkih listića, poput zamjene imena kandidata brojevima, što bi zakompliciralo preferencijalno glasanje. Također su istaknuta pitanja zaštite biometrijskih podataka, cybersigurnosti i tajnosti glasanja. Centralna izborna komisija (CIK) mora napraviti instrukciju o korištenju tehnologije, osigurati biometrijsku zaštitu i materijal za obuku općinskih izbornih odbora, te pravovremeno preuzeti i testirati opremu.

Fajon je iznijela preporuke, ističući da uvođenje izbornih tehnologija može imati širi pozitivan efekat na demokratske procese u BiH. Kredibilni izbori moraju biti zajednički cilj svih političkih aktera, uz odgovorno ponašanje i poštivanje pravnih normi. Svi nivoi vlasti trebaju pružiti punu podršku CIK-u, a političke stranke i civilno društvo trebaju biti uključeni u proces implementacije. Ključna je i uloga informiranja građana kroz edukacijske kampanje medija, političkih subjekata i organizacija civilnog društva.

Globalni direktor za izbore NDI Richard L. Klein upozorio je da se CIK suočava sa značajnim operativnim izazovima, uključujući kašnjenje u isplati sredstava i neusvojene planske dokumente poput operativne mape puta. Izmjene Izbornog zakona, prema kojima CIK imenuje nestranačko rukovodstvo biračkih odbora, a političke stranke ostale članove, mogu unaprijediti integritet procesa, ali uz određene rezerve.

Klein je podsjetio na ranije probleme poput prijevremene kampanje, zloupotrebe resursa i pritisaka na birače, koji su i dalje prisutni, uključujući govor mržnje. Iako su uvedene zakonske zabrane, njihova primjena ostaje izazov. Medijsko okruženje je formalno slobodno, ali građani nemaju pristup dovoljno raznovrsnim informacijama zbog političkih i etničkih podjela u medijima. Digitalne kampanje dobijaju na značaju, ali su nedovoljno regulisane, često izvor dezinformacija i govora mržnje, dok mnogi internet mediji ne ispunjavaju obavezu transparentnosti vlasništva.

Klein je također upozorio na sistemske prepreke za ravnopravno učešće građana: ustavna i izborna ograničenja diskriminiraju nacionalne manjine i pojedine pripadnike konstitutivnih naroda, dok žene ostaju nedovoljno zastupljene uprkos kvotama. Naglasio je da transparentni i odgovorni izbori nisu mogući bez aktivnog učešća civilnog društva.

Delegacija se sastala sa širokim spektrom zainteresiranih strana u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci, uključujući predstavnike CIK-a, političke lidere, partije iz oba entiteta, civilno društvo, medije i međunarodnu zajednicu. Fajon je zaključila da su predstojeći izbori test demokratskog sistema i da su u konačnici vlasništvo građana.