Zemlje NATO-a na sjeveru Evrope, koje dijele granicu s Rusijom, pojačavaju mjere zaštite ključnih objekata poput brana, elektrana i gasovoda, strahujući od ruskih hibridnih operacija. Litvanija je nedavno upozorila na mogućnost da Moskva organizira napad dronovima ukrajinske proizvodnje i za njega optuži Kijev, dok su Poljska, Latvija i Estonija također izrazile zabrinutost zbog potencijalnih sabotaža koje bi testirale spremnost NATO-a.

Kremlj je takve tvrdnje odbacio, a portparol Dmitrij Peskov ih je nazvao “zastrašujućim pričama” koje služe kao opravdanje za militarizaciju protiv Rusije. Litvanski ministar odbrane Robertas Kaunas poručio je da nisu naivni te da prate informacije i preduzimaju potrebne korake.

Litvanija je angažovala vojsku da pomogne policiji u obezbjeđenju LNG terminala, terminala za naftne derivate, ključnog dalekovoda prema Poljskoj i reverzibilne hidroelektrane Kruonis. Kaunas je istakao da se time šalje jasna poruka da su spremni da se brane ako bude potrebno.

Latvija je također pojačala zaštitu kritične infrastrukture, uključujući branu na rijeci Daugavi kod Rige i podzemno skladište gasa Inčukalns. Premijer Andris Kulbergs ocijenio je da je potencijalna hibridna prijetnja sada izglednija nego ranije.

Jedan baltički obavještajni zvaničnik izjavio je da postoje procjene prema kojima ruske vojne i civilne obavještajne službe razmatraju napad na infrastrukturu u Rusiji, baltičkim zemljama ili Poljskoj.

Prema tim informacijama, u napadu bi se koristili dronovi ukrajinske proizvodnje, a operacija bi mogla biti izvedena nekoliko dana nakon odobrenja ruskog državnog vrha, uključujući predsjednika Vladimira Putina.

Glavni strah nije samo materijalna šteta, već i mogućnost da bi takav incident izazvao politički haos unutar NATO-a i raspravu među članicama o odgovoru. Drugi zvaničnik iz regije potvrdio je da se upozorenja savezničkih obavještajnih službi shvataju ozbiljno, ali je upozorio da se napad može dogoditi “bilo kada ili nikada”.

U Poljskoj, energetska kompanija Orlen razmatra alternativne pravce uvoza gasa u slučaju da postojeća infrastruktura bude ugrožena. Poljska oko 80 posto potrebnog gasa uvozi preko LNG terminala u Świnoujściu i podmorskog gasovoda iz Norveške.

Poljska vojska i operator prenosnog sistema dodatno štite i energetski dalekovod prema Ukrajini, koji pomaže u stabilizaciji ukrajinske elektroenergetske mreže.

Državna kompanija zadužena za izgradnju prve poljske nuklearne elektrane istražuje i pojavu krivotvorenih dokumenata kojima se, kako navodi, pokušava zbuniti učesnici projekta. Tragovi dokumenata, prema kompaniji, vode “istočno od Poljske”, a slučaj istražuju policija i sigurnosne službe.