Teško je sa sigurnošću odrediti koji je sir najstariji na svijetu, ali znanstvenici posjeduju obilje dokaza da ljudi mlijeko konzumiraju već hiljadama godina.

Arheolozi su na drevnim posudama širom svijeta pronašli ostatke mliječnih masti, što potvrđuje da su mlijeko i sir bili dio ishrane još u praistorijsko doba.

Analizom ugljičnih izotopa masnih kiselina na keramičkim posudama utvrđeno je da su ljudi na području Britanije koristili mlijeko već oko 4000. godine prije nove ere, dok su stanovnici Anadolije, današnje Turske, to činili čak oko 7000. godine prije nove ere, prenosi Science Focus.

Sir kao praktično rješenje

Anadolijski zemljoradnici širili su se po Evropi, a naučnici smatraju da su upravo oni doprinijeli razvoju ranih mliječnih proizvoda.

Budući da tragovi mlijeka rijetko opstaju hiljadama godina pod zemljom, veliki broj pronađenih keramičkih fragmenata naveo je istraživače na zaključak da se mlijeko vjerovatno prerađivalo u proizvode s dužim rokom trajanja, poput sira.

Pretvaranje mlijeka u sir imalo je i dodatnu prednost – tokom procesa smanjuje se količina laktoze, što je bilo značajno u vrijeme kada je netolerancija na laktozu bila uobičajena kod većine evropskog stanovništva.

Tek prije oko 3000 godina genetska mutacija koja omogućava odraslim osobama da proizvode enzim laktazu postala je široko rasprostranjena, omogućavajući organizmu da razgrađuje laktozu, prirodni šećer iz mlijeka.

Tragovi sira u Poljskoj

Istraživanje University of York iz 2023. godine otkrilo je proteinske strukture u posudama iz kasnog neolita pronađenim u Poljskoj.

Naučnici vjeruju da ti ostaci potiču od sira napravljenog od kravljeg, kozjeg ili ovčjeg mlijeka.

Međutim, najstariji sačuvani primjerci sira pronađeni su na sasvim drugom mjestu.

Sir star 3500 godina na kineskim mumijama

Najstariji komadi sira koji su opstali do danas stari su oko 3500 godina.

Otkriveni su oko vratova mumija iz bronzanog doba na groblju Xiaohe Cemetery na sjeverozapadu Kine.

Tim istraživača iz Chinese Academy of Sciences analizirao je uzorke i ustanovio da je riječ o vrsti kefir sira, odnosno fermentiranog mliječnog proizvoda nastalog djelovanjem bakterija.

U siru su pronađeni tragovi DNK različitih bakterija i kvasaca, uključujući vrste Lactobacillus kefiranofaciens i Pichia kudriavzevii, koje se i danas koriste u proizvodnji kefira.

Zašto sir stavljen uz pokojnika?

Naučnici smatraju da pronađene grudvice možda nisu bile samo hrana, već kefirna zrna, koncentrisane kolonije bakterija koje služe za pokretanje procesa fermentacije.

U to vrijeme takva zrna vjerovatno su bila vrlo dragocjena, pa je moguće da su pokojnicima polagana uz tijelo kao vrijedan dar za zagrobni život.

Zahvaljujući suhoj klimi i specifičnim uslovima u grobnici, ovi neobični komadi sira preživjeli su čak tri i po milenijuma, što ih čini najstarijim poznatim uzorcima sira na svijetu.