Ministri vanjskih poslova 46 zemalja članica Vijeća Evrope usvojili su političku deklaraciju kojom priznaju da složeni migracijski problemi širom kontinenta mogu ozbiljno narušiti povjerenje građana u sistem ljudskih prava ukoliko se ne pronađu odgovarajuća rješenja.

Deklaracija je donesena konsenzusom na godišnjem sastanku Komiteta ministara u Kišinjevu, a u njoj se naglašavaju rastući migracijski pritisci i njihov uticaj na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.

U dokumentu se konstatuje da se “značajni i složeni izazovi u vezi s migracijama” tiču mnogih država članica, te se upozorava da neadekvatno postupanje može oslabiti povjerenje javnosti u taj sistem.

Tekst je uslijedio usred kontinuiranih diskusija širom Evrope o migracijskim politikama, nadzoru granica i primjeni obaveza iz oblasti ljudskih prava u slučaju neregularnih dolazaka.

Deklaracija je potvrdila privrženost država članica Konvenciji, ali je istakla i potrebu za balansiranjem individualnih prava sa širim društvenim interesima.

Također se naglašava da države imaju “neosporno suvereno pravo” da kontrolišu ulazak i boravak stranaca, te da je zaštita granica nužna obaveza, pod uslovom da se provodi u skladu sa standardima Konvencije.

Posebni dijelovi bavili su se zaštitnim mjerama prema članu 3, koji zabranjuje mučenje i nečovječno postupanje, te članu 8 koji se tiče prava na privatni i porodični život.

Deklaracija je također ukazala na izazove vezane za instrumentalizaciju migracija od strane neprijateljskih aktera, masovne dolaske i nove pristupe poput “centara za povratak” koji imaju za cilj rješavanje i odvraćanje ilegalnih migracija.

Generalni sekretar Vijeća Evrope Alain Berset izjavio je da ovaj sporazum predstavlja snažan signal podrške sistemu Konvencije i odražava zajedničko razumijevanje među članicama o njegovom funkcionisanju u kontekstu migracija.