Rak dojke je jedan od najučestalijih karcinoma kod žena, a medicinski stručnjaci naglašavaju da redovni pregledi imaju ključnu ulogu u ranom otkrivanju i poboljšanju ishoda liječenja. Američki liječnički kolegij (ACP) je objavio ažurirane smjernice za mamografske preglede, koje preciznije definiraju kada je najbolje započeti i prekinuti probir.

Rak dojke učestvuje sa oko 30 posto u svim novodijagnosticiranim karcinomima kod žena u Sjedinjenim Državama, a statistički podaci pokazuju da svaka osma žena tokom života može razviti ovu bolest. Najčešće se dijagnosticira kod žena iznad 50 godina, dok je prosječna starost u trenutku postavljanja dijagnoze 62 godine, iako se može javiti i prije 45. godine.

Mamografski pregledi omogućavaju otkrivanje raka u ranoj fazi, često i prije nego što se pojave simptomi, što bitno povećava šanse za uspješno liječenje.

Prema novim ACP smjernicama, žene bez simptoma i sa prosječnim rizikom za rak dojke trebale bi raditi mamografiju svake dvije godine u dobi od 50 do 74 godine. Prosječnim rizikom smatraju se one koje nemaju ličnu ni porodičnu istoriju raka dojke, nemaju poznate genetske mutacije poput BRCA1 ili BRCA2, niti su bile izložene visokim dozama zračenja prsnog koša u mladosti.

Autori smjernica ističu da upravo ova grupa ima najviše koristi od redovnog probira. Dr. Amir Qaseem iz ACP-a objašnjava da godišnji pregledi dovode do većeg broja lažno pozitivnih nalaza i nepotrebnih biopsija, bez jasnih dodatnih prednosti u odnosu na dvogodišnji interval.

Kada je riječ o ženama između 40 i 49 godina, ACP preporučuje da one u dogovoru sa svojim ljekarom procijene koristi i moguće rizike probira. U toj dobnoj grupi smanjenje smrtnosti je malo, dok se istovremeno povećava mogućnost prekomjerne dijagnostike, lažno negativnih ili lažno pozitivnih nalaza, dodatnih testiranja, izloženosti zračenju i psihološkog opterećenja. Lažno pozitivni rezultati kod nekih žena mogu smanjiti spremnost za buduće preventivne preglede.

Smjernice se odnose i na starije žene: preporučuje se da one iznad 75 godina, kao i one s kraćim očekivanim životnim vijekom, zajedno s ljekarom odluče da li nastaviti rutinske mamografske preglede. Dostupni podaci pokazuju da nastavak probira nakon 74. godine nije doveo do značajnog smanjenja smrtnosti od raka dojke, ali je povećao broj dodatnih pretraga i mogućnost prekomjerne dijagnostike.

Žene s gustim tkivom dojke imaju veći rizik od raka dojke, a standardna mamografija može propustiti promjene. Stoga ACP navodi da se kod žena sa BI-RADS kategorijama C i D može razmotriti dodatna digitalna tomosinteza dojke (DBT), odnosno 3D mamografija, koja je efikasnija u otkrivanju tumora kod gustog tkiva.

Nove smjernice izazvale su podijeljena mišljenja među stručnjacima. Neki upozoravaju da bi rjeđi pregledi kod žena između 40 i 49 godina mogli dovesti do kasnijeg otkrivanja raka. Dr. Debra Patt iz Texas Oncologyja za Medical News Today ističe da godišnja mamografija kod žena u četrdesetima može omogućiti raniju dijagnozu i spasiti živote, te dodaje da žene s gustim tkivom ili povećanim porodičnim rizikom mogu trebati intenzivniji program praćenja.

Stručnjaci se slažu da odluku o probiru treba donositi individualno, u dogovoru s ljekarom, uzimajući u obzir dob, zdravstveno stanje, porodičnu anamnezu i lične preferencije. Redovni preventivni pregledi i dalje ostaju jedan od najvažnijih alata u ranom otkrivanju raka dojke i povećanju šansi za uspješno liječenje.