Psi se s pravom smatraju najboljim prijateljima čovjeka, a njihova vještina prepoznavanja ljudskih osjećaja odavno je poznata njihovim vlasnicima. Istraživanje provedeno na Univerzitetu u Beču pokazuje da su u tome uspješniji nego što se ranije vjerovalo.

U sklopu studije objavljene u časopisu iScience, stručnjaci su uz pomoć magnetne rezonance proučavali moždane aktivnosti pasa dok su im pokazivane fotografije ljudskih lica s različitim emocijama. Rezultati su pokazali da psi ne samo da prave razliku između pozitivnih i negativnih osjećaja, već u pojedinim slučajevima razlikuju i različite negativne emocije.

Tokom prve faze testiranja, osam pasa promatralo je slike sretnih i neutralnih lica. Utvrđeno je da su sretna lica aktivirala dio mozga zadužen za nagrade, poput poslastica ili milovanja, što znači da osmijeh povezuju s nečim ugodnim.

U drugom eksperimentu, dvanaest pasa gledalo je fotografije ljudi koji su pokazivali radost, tugu, ljutnju ili strah. Otkriveno je da su specifični dijelovi mozga, poput temporalnog režnja i kaudatnog jezgra, bili aktivirani isključivo pri pogledu na sretna lica. Analiza cjelokupne moždane aktivnosti pokazala je različite obrasce za različite negativne emocije – psi su jasno razlikovali strah od tuge i ljutnje, ali nisu uspijevali razlikovati ljutnju od tuge. Evolutivno gledano, strah ima poseban značaj jer može ukazivati na potencijalnu prijetnju, što psa odmah stavlja u stanje visoke pripravnosti.

Laura Kuaja, autorica studije sa Univerziteta u Beču, izjavila je za Washington Post da je ovo prvi dokaz da psi mogu razlikovati lica koja izražavaju dvije slične emocije.

Posebnost ovog istraživanja jeste da su svi psi bili kućni ljubimci iz brižnih domova, a ne laboratorijske životinje. Bili su posebno obučeni da ostanu mirni i budni tokom snimanja magnetnom rezonancom, koristeći isključivo pozitivno potkrepljenje, odnosno poslastice i pohvale.

Ovaj pristup predstavlja etičku razliku u odnosu na ranija istraživanja, gdje su životinje često bile sedirane ili fizički sputavane. Istraživači naglašavaju da je dobrobit pasa bila na prvom mjestu i da je učešće bilo dobrovoljno, što je ključno jer su psi, kao kućni ljubimci, već bili upoznati s ljudskim izrazima lica, a obuka nije izazivala strah od skučenog prostora skenera.

Međutim, naučnici upozoravaju da rezultati ne dokazuju da psi emocije osjećaju na isti način kao ljudi – oni ih samo prepoznaju. Također, studija je provedena uglavnom na border kolijima, što ograničava generalizaciju nalaza. Osim toga, psi su gledali samo fotografije, dok u stvarnom životu koriste i govor tijela, glas i miris.