Ptica slobodna

Feliks ponovo na nebu: Povratak zaštićenog orla u prirodu

Feliks ponovo na nebu: Povratak zaštićenog orla u prirodu

prije 1 mjesec
Krupni kadar orla koji stoji na crvenoj rukavici koju drži osoba
Krupni kadar orla koji stoji na crvenoj rukavici koju drži osoba
Podijeli vijest:

Mladi orao krstaš po imenu Feliks, koji je postao poznat širom svijeta nakon što je otet na Bliskom istoku i spašen vojnim avionom, ponovo je pušten u divljinu u okolini Subotice, saopćili su danas Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS), Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i Zoološki vrt Palić.

Feliks je prvo mladunče ove kritično ugrožene vrste koje je nakon 70 godina poletjelo s područja Bačke, a ornitolozi DZPPS-a su ga prošle godine, u skladu s naučnim protokolom, označili metalnim i plastičnim prstenovima te opremili satelitskim odašiljačem.

U saopćenju se podsjeća kako su mnogi mediji prenosili priču o mladom orlu koji je odletio sve do Sirije, gdje je uhvaćen i otet, a potom je za njega tražen otkup.

Iz ruku otmičara spasilo ga je Libansko udruženje za zaštitu migratornih ptica, nakon čega je proveo više od pola godine u njihovom prihvatilištu na sjeveru Libana, dok su cijelo to vrijeme trajali pregovori i pokušaji da se ptica izvuče iz ratom pogođene zemlje.

Po povratku u Srbiju, Feliks je smješten u Prihvatilište za zaštićene i strogo zaštićene divlje vrste pri Zoološkom vrtu Palić, gdje se o njemu brinuo tim veterinara, biologa i stručnog osoblja koji svake godine oporavi i vrati u prirodu stotine divljih životinja.

Direktorica Zoološkog vrta Palić, Sonja Mandić, izjavila je da je Feliks stigao iscrpljen nakon dugog transporta vojnim avionom te da je u prvim danima najveća briga bila hoće li prihvatiti hranu i kako će reagirati nakon svega što je proživio.

„Pod budnim okom radnika vrta svakodnevno su praćeni njegovo zdravstveno stanje, kondicija i ponašanje. Timaritelji su strpljivo isprobavali različite vrste hrane kako bi otkrili šta najviše voli i da bi što prije povratio snagu“, rekla je Mandić.

Nakon više od mjesec dana nadzora, hranjenja i vježbanja letenja u prostranoj volijeri, Feliks je pokazao da ima dovoljno snage i da dovoljno dobro leti da bi se mogao vratiti u prirodu.

Feliks je još jednom pregledan, dobio je nove metalne i plastične prstenove na nogama za identifikaciju te mu je ponovo postavljen lagani telemetrijski uređaj na leđa.

Upravo zahvaljujući tom uređaju, ornitolozi su prošle godine iz dana u dan mogli pratiti Feliksov let sve do Bliskog istoka.

Nakon svih priprema, Feliks je 6. avgusta odnesen u prirodu, na područje zaštićenog rezervata u blizini Subotice, odakle je poletio, a njegovo kretanje će se pratiti.

U praćenje su uključeni i čuvari Javnog preduzeća „Palić-Ludaš“ kako bi mogli intervenirati i pomoći ptici ako bude potrebno.

Istaknuto je da je složena i dugotrajna akcija spašavanja Feliksa veliki korak u zaštiti ove vrste, pokazujući da je međunarodna saradnja neophodna, da su zaštićene vrste širom svijeta u fokusu te da ljudi imaju odgovornost da ih sačuvaju, posebno vrste poput krstaša koje su malobrojne i ugrožene.

Populacija ove vrste u Srbiji ove godine broji 29 gnezdećih parova, što je rezultat decenijskog programa oporavka i primjene aktivnih mjera zaštite.

„Ponosni smo na sve što je urađeno da bi Feliks sada ponovo bio u prirodi, na slobodi. Pokazali smo da je saradnjom raznih pojedinaca, aktivista, udruženja, institucija i kompanija moguće izvesti i najsloženije poduhvate, poput oslobađanja ptice koja je krivolovljena i zatočena u zemlji gdje su ratna dejstva u toku. Feliksu želimo da što prije ojača, preživi sve nedaće, osvoji svoju teritoriju i ostavi potomstvo“, kazao je izvršni direktor DZPPS-a Milan Ružić.

Iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode istakli su da je svako vraćanje divlje životinje u prirodu važan događaj na sistemskom, ekološkom i emotivnom planu, naročito kada se radi o rijetkim i ugroženim vrstama poput orla krstaša, a među njima posebno o jedinkama poput Feliksa.

Od 2017. godine, kada je postojao samo jedan par orlova krstaša na sjeveru Banata, zahvaljujući brojnim aktivnim mjerama zaštite i pažljivom čuvanju, njihova populacija u Srbiji se postepeno oporavlja.

   Tagovi