Na satelitskim fotografijama ovo mjesto izgleda kao da je neko nasumično razbacao ogromne zelene krugove po ravničarskom pejzažu. Iz ptičje perspektive podsjeća na futurističku koloniju na Marsu, umjetničku instalaciju ili scenu iz naučnofantastičnog filma. Ipak, ovo neobično naselje postoji više od šest decenija i nalazi se svega desetak kilometara od centra Kopenhagena.

Radi se o Brøndby Haveby, jednom od najneobičnijih urbanističkih projekata u Evropi, koji je zbog savršeno pravilnih krugova postao jedan od najfotografisanijih dijelova Danske. Njegov izgled je toliko poseban da ga mnogi smatraju pravim arhitektonskim čudom.

Ipak, ono što ovaj projekat čini istinski vrijednim nije samo vizuelni efekat, već filozofija koja stoji iza njega. Ideja je bila da se stvori prostor koji podstiče zajedništvo i kvalitetniji život.

Godine 1964. danski pejzažni arhitekta Erik Migind dobio je zadatak da osmisli novu baštensku koloniju na periferiji Kopenhagena. umjesto klasične mreže ulica i pravougaonih parcela, predložio je potpuno drugačiji koncept – vrtove raspoređene u koncentrične krugove, nalik parčadima torte. Inspiraciju je pronašao u starim danskim selima, gdje se društveni život odvijao oko bunara ili zajedničkog trga.

Svaki krug ima zajedničku zelenu površinu u sredini, dok se oko nje nižu uske parcele sa malim vikendicama. Žive ograde su pažljivo oblikovane tako da se postepeno spuštaju prema centru, čime se otvara pogled prema zajedničkom prostoru i dodatno podstiče komunikacija među komšijama. Ovaj dizajn podstiče spontane susrete i druženje.

Iako mnogi pretpostavljaju da je riječ o stambenom naselju, Brøndby Haveby zapravo nije namijenjen za stalni život. To je baštenska kolonija u kojoj stanovnici Kopenhagena provode vikende i ljetne dane, gaje voće, povrće i cvijeće ili jednostavno bježe od gradske gužve. Danska pravila ne dozvoljavaju da se ovde živi tokom cijele godine, čime je sačuvana prvobitna ideja mjesta kao oaze za odmor.

Danas kružni vrtovi redovno završavaju na naslovnim stranama arhitektonskih časopisa i među najdeljenijim fotografijama na društvenim mrežama. Vazdušni snimci ovog mjesta nalazili su se i u čuvenim svjetskim fotomonografijama o planeti Zemlji, zbog čega je Brøndby Haveby postao globalno prepoznatljiv primjer urbanističkog dizajna.

Ipak, kao i svaki ambiciozan urbanistički eksperiment, ni ovaj nije prošao bez kritika. Dok jedni smatraju da kružni raspored predstavlja primjer kako arhitektura može da podstakne zajedništvo i kvalitetniji život, drugi tvrde da ovakav koncept nije naročito efikasan kada je riječ o iskorištenosti prostora. Upravo zato Brøndby Haveby i danas izaziva rasprave među urbanistima – da li je važnije maksimalno iskoristiti zemljište ili stvoriti prostor u kojem će ljudi želeti da provode vrijeme zajedno.

Možda je upravo u tome njegova najveća vrijednost. U vremenu kada su gradovi sve gušći, a komšije se često ni ne poznaju, danski krugovi predstavljaju podsjetnik da dobar urbanizam nije samo pitanje zgrada i ulica, već i načina na koji oblikuje odnose među ljudima.