Iako se čini da je Zemlja u posljednjih nekoliko godina vrtjela sve brže, novi podaci Međunarodne službe za rotaciju Zemlje i referentne sisteme (IERS) ukazuju na preokret. Nakon što je 2025. godine zabilježen apsolutni rekord u brzini rotacije, naučnici sada tvrde da je naša planeta ušla u fazu postepenog usporavanja.

Trend ubrzanja postao je očigledan 2020. godine, kada su atomski satovi zabilježili čak 28 najkraćih dana od početka mjerenja. Taj se niz nastavio i u narednim godinama, a kulminirao je 10. jula 2025., kada je Zemlja svoju rotaciju završila 1,37 milisekundi brže od uobičajenih 24 sata.

Prema prognozama, sutrašnji dan – nedjelja, 26. juli – bit će kraći za oko 0,65 milisekundi, što ipak nije rekord. Leonid Zotov s Državnog univerziteta u Moskvi objašnjava da je tačka maksimalnog ubrzanja ove decenije već prošla i da se sada bilježi blagi pad brzine.

Uzroci ovih promjena su višestruki. Gravitacija Mjeseca i plimske sile vjekovima djeluju na rotaciju, dok unutrašnja kretanja u tečnom jezgru, okeanima i atmosferi dodatno utiču na brzinu.

Posebno je zanimljiv uticaj ljudskog faktora – klimatske promjene i topljenje polarnog leda dovode do preraspodjele mase, što usporava rotaciju, poput klizača koji širi ruke. Iako su ove promjene mjerljive samo u milisekundama, one imaju značajan uticaj na savremene tehnologije.

GPS sistemi, satelitska komunikacija i precizno mjerenje vremena zavise od stabilne rotacije, pa svaka promjena zahtijeva prilagođavanje. Ovaj prirodni fenomen podsjeća nas da je Zemlja dinamičan sistem pod utjecajem sila iz unutrašnjosti i svemira.