Najmoćniji solarni teleskop na svijetu omogućio je istraživačima da površinu Sunca zabilježe u dosad neviđenim detaljima.

Na snimcima i fotografijama sada se jasno vide vrtložne strukture koje su ranije bile nepoznate.

Radi se o Sunčevom magnetskom polju koje se savija i pomjera pod utjecajem strujanja vrelih plinova.

To neprestano kovitlanje ključni je faktor u naglim oslobađanjima energije sa Sunca, što dovodi do takozvanog svemirskog vremena, koje može poremetiti elektroenergetske sisteme i satelite, a predstavlja i opasnost za astronaute.

Dr. David Boboltz iz Američkog nacionalnog solarnog opservatorija (NSO) ističe da je Sunce izvor svih pojava koje nazivamo svemirskim vremenom.

On dodaje da će detaljniji snimci naše zvijezde omogućiti naučnicima da bolje razumiju i prognoziraju takve događaje.

Boboltz naglašava da je za predviđanje svemirskog vremena neophodno razumijevanje Sunčeve fizike, uključujući i najsitnije detalje.

Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu Nature, dobijeni su uz pomoć teleskopa Inouye, smještenog na havajskom vrhu, gdje su idealni uvjeti za posmatranje zbog vedrog neba i niske razine prašine.

Približavanjem površini Sunca, istraživači su zabilježili detaljan prikaz kovitlajućih vrtloga.

Astronom NSO-a dr. David Kuridze izjavio je za BBC News da ta uvijajuća kretanja stvaraju magnetsku energiju koja se može akumulirati i izazvati velike eksplozije.

Pokretač eksplozivnog svemirskog vremena

Naučnici su identificirali fenomen poznat kao Kelvin-Helmholtzova nestabilnost.

Do nje dolazi kada se fluidi, poput vrelih plinova, kreću jedan pored drugog, pri čemu male nestabilnosti prerastaju u spiralne vrtloge; isti proces u okeanima objašnjava kako se mali valovi mogu razviti u ogromne i snažne valove.

Dr. Friedrich Woeger iz NSO-a objasnio je da ovo otkriće ne samo da razjašnjava mehanizam nastanka svemirskog vremena, već pomaže i u objašnjenju zašto je površina Sunca toliko vrela.

Otkriveno je i kako se energija prenosi prema višim slojevima Sunčeve atmosfere.

Woeger je rekao da kada se u višim slojevima nakupi dovoljno energije, ona se može osloboditi u obliku solarne baklje ili koronalnog izbacivanja mase.

Boboltz je dodao da, osim praktične potrebe za razumijevanjem i zaštitom od svemirskog vremena, nova otkrića pokazuju da je Sunce jedinstvena prirodna laboratorija.

On je zaključio da je Sunce nama najbliža zvijezda i da može pomoći u razumijevanju osnovnih pravila fizike, podsjetivši da je prvi eksperimentalni dokaz Einsteinove opće teorije relativnosti dobiven upravo posmatranjem pomračenja Sunca, te da su ovakva istraživanja važna i zbog samog širenja ljudskog znanja.