Mnogi smatraju da se djetetova pamet može procijeniti gledajući roditelje, no naučna istraživanja otkrivaju složeniju sliku. Genetski materijal jeste bitan, ali na kognitivni razvoj utiču i odgoj, sredina, školovanje te odnos s roditeljima.

Prema informacijama s portala YourTango, pojedine studije povezuju inteligenciju s X hromozomom. Stručnjaci su ustanovili da se upravo na tom hromozomu nalaze geni ključni za kognitivne funkcije.

Budući da žene posjeduju dva X hromozoma (XX), a muškarci jedan X i jedan Y (XY), postoji vjerovatnoća da dijete češće nasljeđuje te gene od majke.

Istraživači sa University of Peking utvrdili su da X hromozom vjerovatno značajno doprinosi razvoju inteligencije. Također, naučnici su zaključili da očev Y hromozom ima veći uticaj na fizičke karakteristike.

Međutim, najzanimljiviji eksperimenti na ovu temu provedeni su na miševima. Iako su uočene određene sličnosti i kod ljudi, stručnjaci ističu da je cijela priča mnogo kompleksnija.

Inteligenciju ne oblikuje samo jedan hromozom niti isključivo jedan roditelj.

Istraživanja na životinjama pokazala su obrazac prema kojem su miševi s više majčinih gena razvili veći mozak i manje tijelo. Suprotno tome, oni s više očevih gena imali su krupnije tijelo, ali manji mozak.

Iako se ovi rezultati ne mogu direktno primijeniti na ljude, pomogli su naučnicima da bolje shvate složenu vezu genetike i razvoja mozga.

Kod ljudi, dodatno, važnu ulogu igra i rano djetinjstvo.

Na djetetove sposobnosti ne utiču samo urođeni geni. Sigurnost, pažnja i emocionalna podrška tokom odrastanja imaju presudnu ulogu.

Istraživači University of Washington sedam godina pratili su porodice i otkrili da su djeca koja su dobijala više emocionalne podrške i čije su potrebe bolje prepoznate imala u prosjeku deset posto veći hipokampus.

Ovaj dio mozga ključan je za pamćenje, učenje i regulaciju stresa.

Rezultati potvrđuju da toplina doma i odnos s roditeljima mogu značajno unaprijediti djetetove mogućnosti.