Nova mađarska vlada na čelu s premijerom Péterom Magyarom položila je zakletvu početkom sedmice, čime je službeno okončana 16-godišnja vladavina Viktora Orbána. Ministri su iznijeli ključne planove za temeljite promjene u ekonomiji, pravosuđu, energetici i vanjskoj politici.

Ekonomski kurs nove vlade temelji se na produktivnosti, visokoj dodanoj vrijednosti i predvidivom poslovnom okruženju. Ministar finansija András Kármán najavio je smanjenje budžetskog deficita sa sedam na tri posto do 2030. godine, uz reviziju javne potrošnje kako bi se spriječila korupcija. Također, planira se povratak zamrznutih EU fondova, uključujući 6,4 milijarde eura grantova i 3,9 milijardi eura zajmova iz fonda za oporavak.

Ministrica pravde Marta Gorog najavila je usklađivanje mađarskog zakonodavstva s evropskim standardima, uključujući izmjene kontroverznog zakona o zaštiti djece koji ograničava pristup LGBTQ+ sadržajima, nakon presude Evropskog suda pravde iz aprila. U oblasti energetike, vlada će revidirati finansiranje i realizaciju proširenja nuklearne elektrane Paks, projekta dodijeljenog ruskom Rosatomu bez tendera 2014. godine, uz planove za diverzifikaciju izvora energije, ali i zadržavanje pristupa postojećim naftovodima.

Ministrica vanjskih poslova Anita Orbán naglasila je da su EU i NATO glavni savezi Mađarske te da je cilj obnoviti povjerenje narušeno pod prethodnom administracijom. Najavila je transparentne odnose s Rusijom, nastavak savezništva sa Sjedinjenim Državama, ali i odbijanje slanja vojne pomoći Ukrajini. Mađarska neće učestvovati u EU zajmu od 90 milijardi eura niti podržava ubrzanu integraciju Ukrajine, već traži redovan proces pristupanja uz obavezni referendum na kraju.

Parlament će 1. jula osnovati Nacionalni ured za povrat imovine koji će istraživati finansijska sredstva izgubljena ili zloupotrijebljena pod Orbánovom vladom. Ministri finansija, pravde, obrazovanja i zdravstva dobit će pravo veta na zakone prije nego što uđu u parlament, čime se uvodi kontrola nad premijerovom moći. Vlada planira i izmjene izbornog zakona koje bi ograničile mandat premijera na najviše dva.