Ljekari upozoravaju na povećan rizik za žene tokom toplotnih talasa, ističući potrebu za većom sviješću i ciljanim mjerama zaštite. Klimatske promjene donose sve učestalije i intenzivnije vrućine, a žene su zbog bioloških i socioekonomskih faktora izloženije zdravstvenim problemima.

Biološki gledano, glavni razlozi su hormonske oscilacije i drugačiji odgovor organizma na visoke temperature. Prema riječima dr. Arif, žene proizvode manje znoja i počinju da se znoje tek pri višoj tjelesnoj temperaturi, što smanjuje sposobnost brzog hlađenja i otežava prepoznavanje trenutka kada je tijelo preopterećeno.

Istraživanja pokazuju da žene imaju nešto višu tjelesnu temperaturu i veći procenat tjelesne masti, što djeluje kao dodatni izolacijski sloj. Promjene nivoa estrogena i progesterona utiču na centre za regulaciju temperature u mozgu, dodatno opterećujući srce i krvne sudove tokom vrućina.

Dr. Ket Pinjo-Gomeš, stručna savjetnica za javno zdravlje, naglašava da nije samo biologija u pitanju. Socioekonomske okolnosti – poput nižih primanja ili veće brige o porodici – otežavaju ženama brigu o zdravlju tokom toplotnih talasa. također, žene u proseku žive duže, pa su češće izložene starosnim bolestima poput demencije, koja smanjuje osjećaj žeđi, što povećava rizik od toplotnog stresa.

Tokom menstrualnog ciklusa osjetljivost na vrućinu varira sa nivoima hormona. Progesteron raste u drugoj polovini ciklusa, povećavajući tjelesnu temperaturu, dok pad estrogena na početku menstruacije dodatno opterećuje srce. Michaela Finn iz sjevernog Londona ispričala je da je tokom toplotnog talasa osjećala jaku umornost, vrtoglavicu i anksioznost. Charli Paddock (27) navodi da su joj se menstrualni simptomi pogoršali, a grčeve nije mogla ublažiti termoforom zbog vrućine.

Jess Allingham (26) opisala je potpunu iscrpljenost i mentalnu konfuziju. Dr. Arif podseća da se tokom menstruacije gubi željezo, što smanjuje snabdjevanje kiseonikom i dodatno opterećuje kardiovaskularni sistem.

Valunzi i noćno znojenje, uobičajeni tokom perimenopauze i menopauze zbog pada estrogena, postaju učestaliji i intenzivniji tokom toplotnih talasa. Isto važi i za žene koje su prošle kroz hemijski ili hirurški izazvanu menopauzu. Hillary Serif (57) ističe da je dvostruki udarac vrućine i valunga posebno težak noću, te da hormonska terapija pomaže, ali ne uklanja simptome u potpunosti. Dr. Rozalin Vest (41), koja je u perimenopauzi, opisala je preživljavanje toplotnog talasa kao „čisto preživljavanje“.

Trudnoća dodatno otežava regulaciju tjelesne temperature zbog povećane proizvodnje toplote i većih potreba za tečnošću, pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet. Promjene progesterona povećavaju temperaturu u ranoj i srednjoj trudnoći, dok se u kasnijim mjesecima snižava. Dr. Arif objašnjava da što je trudnoća odmaklija, to je veće opterećenje za srce i krvne sudove. Jess Blum (35) koja se porađa krajem jula, rekla je da je pomišljala na spavanje na kuhinjskom podu i rashlađivanje hladnim kupkama.

Visoke temperature povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti kod žena. Tokom toplotnih talasa dolazi do pada krvnog pritiska i gubitka tečnosti, što može dovesti do toplotne iscrpljenosti, pa čak i srčanog udara. Dr. Arif savjetuje: prepoznati simptome toplotne iscrpljenosti i udara, piti dovoljno tečnosti, koristiti ventilatore i rashladne obloge, vježbati rano ujutru ili naveče, koristiti kremu sa zaštitnim faktorom i pratiti menstrualni ciklus. Vrućinu treba shvatiti kao „test opterećenja za kardiovaskularni sistem“.

Dr. Arif poziva poslodavce, kolege i donosioce odluka da obrate pažnju na specifične rizike kojima su žene izložene. Dr. Pinjo-Gomeš smatra da je neophodno više žena na pozicijama moći kako bi se njihove potrebe bolje uvažavale. „Ovo nije samo ženski problem. Ovo je društveni problem. Ako ga riješimo za žene, riješićemo ga za sve“, zaključuje dr. Arif.