Mnogi ljudi pokušavaju da nadoknade propušteni san tokom radne sedmice tako što vikendom spavaju duže. Ipak, stručnjaci ističu da ovakva praksa ne može da poništi štetne efekte hroničnog nedostatka sna.

Nakon napornih radnih dana i kratkih noći, vikend se često koristi za „punjenje baterija“. Međutim, ljekari specijalizovani za medicinu spavanja naglašavaju da se nagomilani san ne može jednostavno izbrisati jednim dugim spavanjem.

Kako se nagomilava manjak sna

Manjak sna predstavlja razliku između potrebne i stvarno dobijene količine sna. Ako je nekome potrebno osam sati, a spava šest, svake noći stvara „dug“ od dva sata.

Nakon nekoliko dana ovakvog ritma, posljedice postaju sve izraženije. Kratkoročno se javljaju umor, slabija koncentracija, razdražljivost i problemi s pamćenjem, dok dugotrajni nedostatak sna povećava rizik od visokog krvnog pritiska, srčanih bolesti, moždanog udara, oslabljenog imuniteta, inzulinske rezistencije i kognitivnih poteškoća.

Istraživanja pokazuju da osobe koje redovno spavaju manje od šest sati imaju veći rizik od kraćeg životnog vijeka.

Zašto vikend nije dovoljan

Iako duže spavanje vikendom može privremeno smanjiti osjećaj umora, stručnjaci ističu da nagle promjene u rasporedu spavanja remete unutrašnji biološki sat.

Najvažnije je održavati dosljedan ritam odlaska na spavanje i buđenja. Ako postoji manjak sna, preporučuje se da se ujutro spava najviše oko sat duže nego inače, umjesto višesatnog „nadoknađivanja“.

Studija objavljena 2019. godine pokazala je da vikend-spavanje ne može spriječiti metaboličke poremećaje nastale zbog hroničnog nedostatka sna.

Osim toga, neredovan raspored spavanja povezan je s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i prerane smrti.

Šta stručnjaci preporučuju

Najbolje rješenje je redovno spavati između sedam i devet sati svake noći.

Ako nekoliko noći zaredom niste dovoljno spavali, stručnjaci preporučuju kratko popodnevno drijemanje od oko 20 minuta. Takav odmor može povećati energiju i popraviti raspoloženje, bez narušavanja noćnog sna.

S druge strane, duže dnevno spavanje može dovesti do tzv. inercije sna – osjećaja omamljenosti i usporenosti nakon buđenja, posebno kod osoba koje već imaju veliki manjak sna.

Stručnjaci zaključuju da povremena neprospavana noć neće ostaviti trajne posljedice, ali višemjesečni hronični nedostatak sna može ozbiljno narušiti zdravlje.