Iako pojedine zdravstvene organizacije, poput Američkog udruženja za srce, preporučuju konzumiranje proizvoda s niskim udjelom masti, novije smjernice o prehrani dopuštaju i punomasne varijante, pod uvjetom da ne sadrže dodani šećer.

Znanstvena zajednica još uvijek nije usuglasila stav, a sve više istraživanja dovodi u pitanje uvriježeno mišljenje o štetnosti punomasnih mliječnih proizvoda. Jedna takva studija, objavljena u časopisu Journal of Nutrition, donosi novu perspektivu na ovu temu.

Metodologija istraživanja

Istraživanje je trajalo 12 sedmica i obuhvatilo je 74 odrasle osobe s prekomjernom tjelesnom težinom ili gojaznošću. Sudionici su nasumično podijeljeni u tri grupe.

Prva grupa smanjila je dnevni unos za 500 kalorija i konzumirala isključivo mliječne proizvode s manjim udjelom masti.

Druga grupa uključila je u prehranu tri porcije punomasnih mliječnih proizvoda dnevno, ali je također smanjila ukupan unos za 500 kalorija.

Treća grupa konzumirala je tri porcije punomasnih mliječnih proizvoda dnevno bez ikakvog ograničenja kalorija. Sudionici koji su jeli punomasne proizvode konzumirali su mlijeko, grčki jogurt i sir.

Svi sudionici dobili su upute da slijede kanadski vodič za prehranu, koji potiče unos integralnih žitarica i biljne hrane, uz izbjegavanje ultraprerađenih namirnica.

Rezultati studije

Nakon 12 sedmica, grupa koja je konzumirala nemasne mliječne proizvode uz kalorijsku restrikciju zabilježila je najveće smanjenje sistolnog krvnog pritiska – za oko 4,25 mmHg.

U grupi koja je jela punomasne proizvode uz kalorijsku restrikciju nije bilo značajnih promjena krvnog pritiska, ali su sudionici održali stabilnu tjelesnu težinu. To ukazuje da se tri porcije punomasnih mliječnih proizvoda mogu uklopiti u prehranu s kontroliranim unosom kalorija bez negativnih posljedica.

Zanimljivo je da je i treća grupa, koja je jela punomasne proizvode bez ograničenja kalorija, zabilježila pad sistolnog pritiska od oko 2,72 mmHg, iako sudionici nisu aktivno pokušavali smanjiti unos kalorija. Kod njih je primijećeno i blago smanjenje obima kukova.

Važno je napomenuti da se sudionici ni u jednoj od dvije grupe koje su konzumirale punomasne proizvode nisu ugojili. Nije došlo ni do pogoršanja indeksa tjelesne mase (BMI), postotka tjelesne masti, nivoa holesterola ili šećera u krvi. Obje grupe zabilježile su veći unos proteina i kalcijuma.

Ograničenja i kontekst

Ovo istraživanje ima nekoliko ograničenja. Provedeno je na manjem uzorku od prvobitno planiranog zbog poteškoća izazvanih pandemijom bolesti COVID-19.

Period od 12 sedmica dovoljan je za praćenje kratkoročnih efekata, ali nije dovoljan za donošenje zaključaka o dugoročnom uticaju na zdravlje.

Također, budući da su sudionici bili Kanađani, rezultati se ne mogu nužno direktno primijeniti na populacije u drugim dijelovima svijeta.

Studiju su djelimično financirali kanadski proizvođači mlijeka (Dairy Farmers of Canada), ali su autori naveli da nemaju sukob interesa i da financijeri nisu uticali na rezultate istraživanja.

Šta to znači za svakodnevnu prehranu?

Praktična poruka ove studije jeste da punomasni mliječni proizvodi, ukoliko se konzumiraju umjereno i kao dio uravnotežene prehrane, mogu biti siguran i hranjiv izbor.

Istraživanje pokazuje da dodavanje tri porcije punomasnih mliječnih proizvoda dnevno – poput čaše mlijeka uz doručak, grčkog jogurta uz ručak i sira uz večeru – ne mora nužno dovesti do povećanja tjelesne težine niti do pogoršanja pojedinih zdravstvenih parametara.

Štoviše, rezultati ukazuju na mogućnost blagog snižavanja krvnog pritiska. Ipak, ovo je mala i kratkotrajna studija, pa njeni rezultati sami po sebi nisu dovoljni da promijene postojeće preporuke o prehrani.