Upozorenje stručnjaka

Oprez s proteinima: Navika koja može skratiti život

Oprez s proteinima: Navika koja može skratiti život

prije 2 mjeseca
Boca s proteinom u prahu nagnuta, s kašikom punom proteina koja je malo prevrnuta, sa tragovima praha na crnoj podlozi.
Boca s proteinom u prahu nagnuta, s kašikom punom proteina koja je malo prevrnuta, sa tragovima praha na crnoj podlozi.
Podijeli vijest:

Sve više ljudi povećava unos proteina, vjerujući da će time unaprijediti zdravlje. Međutim, stručnjaci za dugovječnost ističu da pretjerivanje s ovim nutrijentom, posebno iz životinjskih izvora, može imati suprotan efekat i ubrzati starenje. Problem nije u samim proteinima, već u njihovoj količini i porijeklu.

Prekomjeran unos proteina i starenje

Ishrana bogata proteinima pomaže u očuvanju mišićne mase i sitosti, naročito nakon pedesete godine kada dolazi do prirodnog gubitka mišićnog tkiva. Ipak, mnogi ljudi unose gotovo dvostruko više proteina od preporučenih 50 grama dnevno, a većina tih proteina dolazi iz mesa, mliječnih proizvoda i jaja. Dr Moniša Banote, ljekarka specijalizirana za dugovječnost, upozorava da je uvjerenje kako više životinjskih proteina automatski znači bolje zdravlje jedna od najvećih grešaka današnjice.

Uticaj na ćelijsko zdravlje

Višak životinjskih proteina može podstaći stvaranje štetnih jedinjenja poput AGEs (krajnji proizvodi napredne glikacije), koji nastaju prilikom pečenja, prženja ili roštiljanja mesa. Ova jedinjenja se nakupljaju u tkivima, izazivaju oksidativni stres i hronične upale, što su ključni pokretači biološkog starenja. Povezana su i s povećanim rizikom od dijabetesa, srčanih bolesti i Alchajmerove bolesti. Također, metabolizmom crvenog mesa nastaje trimetilamin N-oksid (TMAO), koji doprinosi aterosklerozi i srčanom udaru.

Ravnoteža, ne ekstremi

Iako ketogena dijeta i slični trendovi obećavaju dugovječnost, naučni dokazi ne podržavaju njihovu dugoročnu korist. Stručnjaci ne zagovaraju potpuno izbacivanje životinjskih proteina, već umjerenost i veći udio biljnih izvora poput mahunarki, soje, orašastih plodova i sjemenki. Riba je izuzetak jer je bogata omega-3 masnim kiselinama i pokazuje zaštitni učinak – redovna konzumacija smanjuje rizik od prerane smrti za oko 12 posto. Ipak, većina ljudi ne jede dovoljno ribe, dok istovremeno konzumira više mesa nego što je preporučeno.

Najbolja ishrana za dugovječnost nije ona zasnovana na jednom trendu, već ona koja uključuje raznovrsno povrće, voće, mahunarke, integralne žitarice i zdrave masti. Ravnoteža i umjerenost ključni su za dug i zdrav život.

   Tagovi