Mnogi ljudi redovno koriste vitamine i dodatke ishrani nadajući se boljem snu, jačoj kosi ili boljoj probavi, no rijetko ko je svjestan potencijalnih opasnosti.

Farmaceutkinja Rojina Šams Nateri iz kompanije Rouzvej Labs upozorava na učestalu grešku – kombinovanje više preparata koji sadrže iste aktivne tvari poput cinka, vitamina C i B, što može dovesti do neželjenog predoziranja.

Iako se vitamini mogu kupiti bez recepta, to ne znači da su potpuno bezopasni. Nateri naglašava da ljudi često pogrešno vjeruju da su visoke doze sigurne, ali to nije tačno.

Kao primjer navodi cink: preporučeni dnevni unos za muškarce iznosi 9,5 mg, a za žene 7 mg. Prekoračenje te količine može poremetiti apsorpciju bakra i dugoročno oslabiti imunitet.

Slično je i s vitaminom D – unos veći od 100 mikrograma (4000 IU) podiže nivo kalcijuma u krvi na opasan nivo. Vitamin A se, pak, nakuplja u tijelu, pa doze iznad 1,5 mg (1500 mcg) mogu vremenom oštetiti jetru.

Što se tiče vitamina C, preporučeni dnevni unos u Ujedinjenom Kraljevstvu je 40 mg. Organizam slabo iskorištava veće količine, a kad unos pređe 200 mg, višak se jednostavno izlučuje.

Dodaci ishrani mogu uticati i na djelovanje lijekova na recept. Kalcijum, magnezijum, željezo i visoke doze vitamina C smanjuju apsorpciju antibiotika, lijekova za štitnjaču i nekih preparata za visok krvni pritisak.

Zato je, prije uzimanja bilo kakvih suplemenata, neophodno konsultovati se s ljekarom ili farmaceutom, čak i ako se radi o kratkotrajnoj terapiji.

Nateri preporučuje da zimi većina odraslih uzima vitamin D, dok omega-3 masne kiseline (EPA i DHA) podržavaju zdravlje mozga i srca, a magnezijum pomaže kod problema sa spavanjem i napetosti mišića.

Dodaci ishrani trebaju biti podrška, a ne zamjena za kvalitetan san, uravnoteženu prehranu i medicinski savjet. Ukoliko ste u nedoumici, obratite se farmaceutu – time možete izbjeći više štete nego koristi.