Kardiovaskularni sistem prolazi kroz prirodne promjene tokom starenja, što zahtijeva posebnu pažnju kada je riječ o zdravlju srca.

Kako objašnjava kardiolog dr Alberto Morales za Parade, arterije vremenom postaju kruće, krvni pritisak raste, a u njima se može nakupiti plak, što sve zajedno povećava rizik od srčanih oboljenja.

Uz ove promjene, dr Morales naglašava da dolazi i do metaboličkih promjena, uključujući povišen nivo holesterola, insulinsku rezistenciju, promjene u sastavu tijela i pojačane upalne procese.

Na kraju, takve promjene mogu dovesti do srčanih bolesti, koje su i dalje jedan od vodećih uzroka smrti među ženama, ističe dr Morales.

Ipak, dobre navike mogu smanjiti taj rizik, a dvojica kardiologa otkrila su koju popodnevnu naviku bi žene starije od 50 godina trebale izbjegavati.

Rizici za srce nakon 50. godine

Dr Niša Parik, direktorica kardiovaskularne medicine na Institutu za žensko zdravlje “Kac”, objašnjava da rizik od srčanih bolesti raste kod svih žena s godinama.

Kako stariju, kod žena se nagomilavaju faktori rizika poput visokog krvnog pritiska, povišenog holesterola, viška kilograma, predijabetesa i dijabetesa.

Zbog toga srčani mišić može postati zadebljan i teže se opušta, dok arterije postaju kruće i podložnije stvaranju plaka.

Te promjene vremenom mogu dovesti do srčane slabosti, srčanog udara i moždanog udara, upozorava dr Parik.

Dr Morales dodaje da menopauza predstavlja dodatni rizik, jer estrogen ima zaštitnu ulogu za srce koja se gubi s padom njegovog nivoa.

Ako je žena tokom trudnoće imala preeklampsiju, gestacijski dijabetes ili prevremeni porođaj, dr Parik preporučuje posebnu pažnju za zdravlje srca, jer su ta stanja povezana s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti kasnije u životu.

Najgora popodnevna navika

Na pitanje koju popodnevnu naviku treba izbjegavati, oba kardiologa daju isti odgovor: dugo sjedenje neposredno nakon jela.

Dr Morales preporučuje šetnju od 10 do 15 minuta nakon obroka, jer nivo šećera u krvi i holesterola naglo poraste nakon jela, a kretanje u tom periodu je jednostavna i zdrava navika.

Dr Parik dodaje da su skokovi insulina posebno izraženi nakon konzumiranja slatkiša, pa je kratka šetnja naročito korisna nakon popodnevnog deserta.

Sjedilački način života faktor je rizika za srčane bolesti, što potvrđuje naučna analiza iz 2025. godine objavljena u časopisu “Medicine”, koja je pokazala da duže gledanje televizije povećava rizik, dok fizička aktivnost taj rizik smanjuje.

Ako kratka šetnja nakon jela ne postane navika, vremenom to može podstaći veći unos hrane uz manje kretanja, što vodi ka gojenju, a kilogrami se nakupljaju na stomaku, gdje su posebno štetni za srce, objašnjava dr Parik.

Zdrave popodnevne alternative

Dr Morales ističe da je jedan od najboljih načina za zaštitu srca uključivanje fizičke aktivnosti u svakodnevnu rutinu, sve dok to ne postane automatizam.

Kratka šetnja nakon ručka ili popodnevnog obroka idealan je primjer.

Za popodnevnu užinu dr Parik preporučuje šaku orašastih plodova i voće, što je međuobrok koji ne zahtijeva pripremu, a bogat je hranljivim materijama korisnim za srce.

Orašasti plodovi i voće sadrže vlakna i antioksidanse, a orašasti plodovi su dobar izvor nezasićenih masti koje pomažu u snižavanju holesterola, smanjenju upalnih procesa i daju duži osjećaj sitosti.

Na mnoge faktore rizika za srčane bolesti može se uticati zdravom ishranom i kretanjem, a nikada nije kasno za promjene koje će poboljšati zdravlje srca i produžiti život, zaključuje dr Parik.

Kratka šetnja nakon obroka jednostavna je promjena koja dugoročno može imati pozitivan uticaj na zdravlje srca.