Keto dijeta predstavlja način prehrane u kojem masti čine preko sedamdeset posto dnevnog unosa, dok se ugljeni hidrati svode na manje od dvadeset grama, a proteini na najviše petinu kalorija.

Razvijena je dvadesetih godina prošlog stoljeća za liječenje epilepsije, a djeluje tako što organizam ulazi u stanje ketoze – metabolički proces u kojem se umjesto šećera za energiju koriste masne naslage.

Njena popularnost kod kratkoročnog mršavljenja leži u osjećaju sitosti koji daje hrana bogata mastima, čime se smanjuje apetit i ukupni kalorijski unos.

Osim gubitka kilograma, keto dijeta doprinosi smanjenju insulinske rezistencije i boljoj kontroli dijabetesa, a istraživanja pokazuju da do tri godine može poboljšati faktore rizika za srčane bolesti. Također se ispituje njen učinak na PCOS, Alzheimerovu bolest i akne.

Iako kratkoročne studije potvrđuju gubitak težine, rezultati su podijeljeni kada je riječ o tome vodi li keto dijeta do većeg gubitka masti u odnosu na dijete s više ugljenih hidrata. Istraživanja također ukazuju na gubitak mišićne mase zbog smanjenog unosa proteina, objašnjava nutricionistica Angie Ash.

Međutim, dijeta nosi i značajne nedostatke i rizike.

Zbog iznimne restriktivnosti i izbacivanja čitavih skupina namirnica, većina ljudi ne može dugoročno održati režim, pa se izgubljeni kilogrami brzo vraćaju ako se ne ostane u ketozi.

Zbog manjeg unosa proteina dolazi do gubitka mišića, što vremenom može usporiti metabolizam i smanjiti snagu.

Nuspojave: na početku se često javljaju glavobolja, nedostatak energije – takozvani keto grip – te zatvor zbog smanjenog unosa vlakana.

„Keto se često smatra brzim rješenjem za brzo mršavljenje, a poznate ličnosti poput Halle Berry imale su uspjeha na ovoj dijeti“, kaže nutricionistica Erin Palinski-Wade.

Potreba za strogim praćenjem makronutrijenata može narušiti odnos prema hrani, podstaći opsesiju i ometati uživanje u svakodnevnim društvenim događajima.

Poboljšanja zdravstvenih pokazatelja kod ove dijete nisu veća u odnosu na druge režime mršavljenja, pa se ne smatra jedinim niti najrealnijim putem ka dugoročnom zdravlju.

„Uobičajena zabluda je da je keto dijeta bogata proteinima, ali ona vas zapravo ograničava na najviše dvadeset posto kalorija iz proteina kako bi više od sedamdeset posto dolazilo iz masti“, objašnjava nutricionistica Angie Ash.

„Za osobe s dijabetesom utvrđeno je da keto dijeta pomaže u smanjenju insulinske rezistencije i vodi ka boljoj kontroli nivoa glukoze u krvi“, kaže Palinski-Wade.