Kada živin stup pređe 35 stepeni, voda ostaje ključni faktor u borbi protiv dehidracije, ali stručnjaci za ishranu naglašavaju da kefir može biti vrijedan dodatak u najtoplijim danima.

Ovaj fermentirani napitak, osim što pruža osvježenje, bogat je mineralima i nutrijentima koje organizam gubi znojenjem.

Visoke temperature uzrokuju gubitak velikih količina tečnosti i minerala, što može dovesti do umora, glavobolje, vrtoglavice i iscrpljenosti. Zato je redovno unošenje tečnosti i namirnica koje nadoknađuju minerale od presudne važnosti.

Kefir je fermentirani mliječni proizvod koji sadrži kalcij, kalij, natrij, magnezij, vitamin B12, mangan, cink i druge korisne sastojke. U 100 grama kefira ima oko 50 kalorija, pa može dati dodatnu energiju uz osvježenje.

Osim pomoći u vrućim danima, kefir je poznat po probiotskim kulturama koje podržavaju ravnotežu crijevne flore i uredno varenje. Zbog niske kalorijske vrijednosti često je dio jelovnika onih koji paze na tjelesnu težinu.

Međutim, kefir nije pogodan za sve. Osobe s alergijom na proteine kravljeg mlijeka trebale bi ga izbjegavati, dok oni s intolerancijom na laktozu mogu posegnuti za bezlaktoznim verzijama. Kod osjetljivog želuca ponekad može izazvati nadimanje ili nelagodu.

Uz vodu i kefir, ljeti je preporučljivo konzumirati namirnice s visokim udjelom vode poput lubenice, dinje, krastavca i paradajza. Također, treba izbjegavati tešku i preslanu hranu koja može pojačati žeđ.