Na njegovoj listi izbjegavanih namirnica našli su se i hljeb, tjestenina, rafinirano brašno i pšenica, koje je potpuno izbacio iz ishrane.

Gazirana pića za mnoge su svakodnevna navika – osvježenje uz ručak, izbor u kafiću ili zamjena za alkohol. Međutim, kardiovaskularni hirurg dr. Jeremy London, sa 25 godina iskustva, upozorava da ih lično izbjegava i smatra ih jednim od proizvoda koje ne bi trebalo konzumirati čak ni umjereno. U objavi na društvenim mrežama poručio je ljudima da budu svjesni onoga što unose u organizam, prenosi LadBible. Dr. London je naveo četiri stvari koje izbjegava kako bi zaštitio zdravlje i dugovječnost, a na prvom mjestu je istakao pušenje, nazvavši ga najgorom stvari koju čovjek može učiniti svom tijelu. Upozorio je da pušenje uništava pluća, povećava rizik od raka pluća, srčanog i moždanog udara te drugih kardiovaskularnih problema.

Na njegovoj listi izbjegavanih namirnica našli su se i hljeb, tjestenina, rafinirano brašno i pšenica, koje je potpuno izbacio iz ishrane. Zatim je spomenuo alkohol, koji je opisao kao toksičan za svaku stanicu tijela. Ipak, najviše pažnje izazvala je njegova izjava o gaziranim pićima, koja je nazvao izuzetno štetnima i poručio da ih jednostavno ne treba piti. Kasnije je u razgovoru za TODAY priznao da je oštra formulacija bila djelomično način da privuče pažnju, ali ostao je pri stavu da su zaslađena gazirana pića veliki problem jer ljudi često ne shvataju koliko kalorija i šećera unose kroz napitke. Upravo zato ih smatra jednim od proizvoda koje je lako podcijeniti.

Slično mišljenje iznio je i dr. William Li, koji je u podcastu ZOE Science & Nutrition rekao da su gazirana pića s razlogom često na meti kritika. Kao problem je naveo brojne dodatke, boje, arome, konzervanse i stabilizatore koji se unose iznova i iznova. Prema njegovom viđenju, nije riječ samo o jednom unosu, nego o dugotrajnoj i ponavljanoj izloženosti.

Jedan od glavnih problema gaziranih pića je taj što mogu sadržavati mnogo kalorija, a ne stvaraju osjećaj sitosti. Fruktoza, jednostavni šećer koji se često nalazi u takvim pićima, ne smanjuje hormon gladi na isti način kao glukoza iz škrobnih namirnica. To može doprinijeti većem unosu kalorija i, vremenom, debljanju. Gazirana pića povezuju se i s povećanom inzulinskom rezistencijom, što znači da gušterača mora proizvoditi više inzulina, što se smatra jednim od koraka ka razvoju dijabetesa tipa 2. Jedna studija iz 2013. godine povezala je dnevni unos od oko 150 grama šećera, što odgovara otprilike jednoj limenci gaziranog pića, s povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2.

Spominju se i mogući rizici povezani s rakom. Studija iz 2010. godine pokazala je da su odrasli koji su pili dva ili više gaziranih pića sedmično imali veći rizik od raka gušterače u odnosu na osobe koje ih nisu pile. Takvi podaci dodatno podstiču stručnjake da upozoravaju na oprez s redovnom konzumacijom. Visok unos šećera povezuje se i sa zdravljem srca. Istraživanje koje navodi Harvard Health pronašlo je vezu između prehrane bogate šećerom i bolesti srca. Osobe koje su pile najmanje pet zaslađenih gaziranih pića sedmično češće su imale rane znakove srčanih bolesti od onih koje su ih pile manje od jednom sedmično.

Šta piti umjesto toga? Heart Foundation savjetuje da žeđ najbolje gasimo vodom, jer je ona najzdraviji izbor za srce. Kao bolje alternative navode se gazirana voda s komadićima voća ili začinskim biljem, nezaslađeno mlijeko, biljna mlijeka s dodatkom kalcija, čaj, kafa te mala čaša stopostotnog voćnog ili povrtnog soka.