Srce ne kuća uvijek jednakim tempom – broj otkućaja raste tokom vježbanja, stresa ili uzbuđenja, a opada za vrijeme odmora i sna. Na frekvenciju mogu uticati i kafa, tjelesna temperatura, unos tečnosti, pojedini lijekovi i mnogi drugi elementi. Ukoliko se puls izmijeni bez vidljivog povoda, takvo stanje se produži ili su prisutni dodatni simptomi, potrebno je posvetiti pažnju srcu.

Specijalisti naglašavaju da pri analizi pulsa nije ključan samo broj otkućaja u minuti. Bitno je procijeniti i redovnost ritma, trajanje izmjene te opšte stanje organizma u tom trenutku.

Puls označava frekvenciju rada srca koja se može napipati na arteriji, a mjeri se postavljanjem dva prsta na zglob. Prebrojavanje otkućaja u trajanju od 15 sekundi i množenje sa četiri daje broj otkućaja u minuti. Ponekad je brzina normalna, ali ritam nepravilan, pa ljekari pri sumnji na aritmiju sagledavaju cjelokupno stanje, ne samo brojku.

Kako objašnjava dr Pudža Mehta, šefica odjela za istraživanje kardiovaskularnih bolesti, frekvencija srca se prirodno mijenja s godinama, fizičkom spremom, stresom i drugim okolnostima.

Kod većine odraslih, puls u mirovanju je između 60 i 100 otkućaja u minuti, ali to je samo okvirna smjernica. Sportisti i fizički aktivne osobe često imaju niži puls, što je normalno, a tokom sna također dolazi do usporavanja. Ubrzanje je očekivana reakcija na napor, emocije ili stres, a povišen puls u mirovanju ne mora odmah značiti srčanu bolest.

„Dehidratacija, infekcije, anksioznost i poremećaj elektrolita mogu biti uzroci ubrzanog pulsa“, navodi dr Nataša Mamdani, specijalistica kardiologije.

Ostali mogući uzroci uključuju anemiju, probleme sa štitnom žlijezdom, pojedine lijekove, prekomjeran unos kofeina ili stimulansa te aritmije. Ako je puls u mirovanju stalno povišen bez jasnog razloga, savjetuje se posjeta ljekaru.

Bradikardija, odnosno usporen puls ispod 60 otkućaja u minuti, može biti zabrinjavajuća ako je praćena vrtoglavicom, slabošću, nesvjesticom, umorom, kratkim dahom ili osjećajem da će osoba onesvijestiti. U takvim slučajevima neophodna je medicinska procjena.

Osjećaj preskakanja srca čest je razlog odlaska ljekaru, a povremene ekstrasistole su obično bezopasne. Međutim, ako se ponavljaju, traju dugo ili su praćene vrtoglavicom, otežanim disanjem, bolom u grudima ili nesvjesticom, potrebno je uraditi EKG ili 24-časovni Holter monitoring.

Hitnu pomoć treba potražiti ako se uz promjenu pulsa jave bol ili pritisak u grudima, otežano disanje, nesvjestica, jaka vrtoglavica, izražena slabost ili naglo snažno lupanje srca.

Kada je ubrzan puls posljedica stresa, tehnike disanja mogu pomoći. Polagani, duboki izdisaji usporavaju rad srca, a preporuka je udah kroz nos do četiri, zadržavanje daha i izdisaj do šest, kaže dr Pol Vang, direktor Službe za srčane aritmije na Univerzitetu Stanford. Ipak, naglašava da opuštanje ne zamjenjuje ljekarski pregled.

Redovna fizička aktivnost ključna je za zdravlje srca, a kombinacija treninga snage i aerobnih vježbi može smanjiti rizik od srčanih bolesti za 20 posto, pokazala je studija na više od 117.000 žena.