Prema pisanju portala EatingWell, mnogi ljudi ne shvataju koliko redovno ispijanje alkohola može štetiti mozgu, iako se ta navika često potcjenjuje.

Neurologinja dr Lynette Gogol upozorava da se često zanemaruje činjenica da alkohol, posebno svakodnevno večernje piće ili opijanje, može tiho narušiti zdravo starenje mozga, a često se koristi i kao sredstvo za opuštanje i suočavanje sa stresom.

Dr Zach Ramilevich objašnjava da je alkohol neurotoksin koji može negativno djelovati na funkciju moždanih ćelija i na puteve bijele moždane mase koji povezuju različite dijelove mozga, što na kraju može uticati i na samu veličinu mozga.

Budući da je konzumacija alkohola društveno prihvatljivija od pušenja, njeni efekti na starenje mozga često se previde, pa neurolozi objašnjavaju kako alkohol djeluje na zdravlje mozga, koja količina je previše i kako smanjiti unos.

Poremećaj sna

San je ključan za obnovu mozga, a kvalitetan odmor podržava kognitivne funkcije i pamćenje, jer tijelo koristi san za učvršćivanje sjećanja, regulaciju emocija, fiziološki oporavak i metabolizam, objašnjava Gogol.

Iako alkohol u početku može djelovati kao sredstvo za uspavljivanje, on ne doprinosi zdravom i okrepljujućem snu.

Gogol navodi da alkohol može prekidati san, smanjivati njegov kvalitet, ometati REM fazu i pogoršavati hrkanje ili apneju kod osjetljivih osoba.

Vremenom takav poremećen san može doprinijeti kognitivnom propadanju i drugim hroničnim zdravstvenim problemima.

Ometanje komunikacije između moždanih ćelija

Gogol objašnjava da alkohol može uticati na strukturu i komunikacione mreže u mozgu.

Dodaje da istraživanja snimaka mozga pokazuju kako je veća konzumacija alkohola povezana sa manjim volumenom sive i bijele moždane mase.

Gogol kaže da siva masa podržava razmišljanje, pamćenje, regulaciju emocija i donošenje odluka, dok bijela masa omogućava različitim dijelovima mozga da efikasno komuniciraju.

Zaštita sive i bijele mase ključna je za zdravo starenje i očuvanje kognitivnih sposobnosti, a redovno pijenje alkohola može ugroziti napore usmjerene na očuvanje zdravlja mozga.

Oštećenje krvnih sudova

Mozak zavisi od zdravog protoka krvi.

Gogol upozorava da sve što narušava zdravlje krvnih sudova može vremenom uticati i na kognitivnu otpornost.

Ta otpornost pomaže mozgu da zdravije stari.

Alkohol može oštetiti krvne sudove i doprinijeti povišenom krvnom pritisku, fibrilaciji pretkomora, povećanom riziku od moždanog udara, oksidativnom stresu i upalnim procesima, posebno kod česte ili prekomjerne konzumacije.

Nedostatak ključnih nutrijenata

Dr Adam Mednick navodi da alkohol iscrpljuje tiamin, folate, vitamin B12 i druge važne vitamine B grupe.

Razlog je to što alkohol ometa njihovu apsorpciju u crevima i smanjuje dotok hranljivih materija do moždanog tkiva, a ti nutrijenti imaju važne uloge, između ostalog pomažu u proizvodnji neurotransmitera.

Ramilevich ističe da je posebno značajno što alkohol smanjuje nivo tiamina, odnosno vitamina B1, koji je ključan za zdrav metabolizam mozga.

Nizak nivo tiamina može doprinijeti upali nervnog sistema i oštećenju tkiva, što negativno utiče na zdravlje mozga i može ubrzati njegovo starenje.

Podsticanje upalnih procesa

Alkohol prolazi kroz krvno-moždanu barijeru, gdje se razgrađuje u acetaldehid, toksično jedinjenje koje može oštetiti moždane ćelije izazivanjem upale i oksidativnog stresa.

Ova kombinacija upale, stresa i oštećenja ćelija može ubrzati promjene u mozgu povezane sa starenjem i oslabiti njegovu sposobnost regeneracije.

Ramilevich dodaje da hronična upala vremenom može oštetiti neurone i smanjiti volumen mozga, zbog čega on postaje manje otporan na starenje.

Koliko alkohola je previše?

Ramilevich kaže da je najsigurnija količina alkohola za zdravlje mozga vjerovatno nula, posebno kod ljudi koji već imaju faktore rizika za kognitivno propadanje, probleme sa spavanjem, bolesti jetre, određene vrste raka, depresiju, istoriju zavisnosti, probleme sa ravnotežom ili porodičnu istoriju demencije.

Iako je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila da ne postoji potpuno bezbedan nivo konzumacije alkohola, druge smjernice i dalje definišu „umjereno“ pijenje.

Ramilevich navodi da se pod tim obično podrazumijeva jedno piće dnevno za žene i do dva za muškarce.

Međutim, on upozorava da „umjereno“ ne znači i bez rizika.

Ako trenutno ne pijete, nema razloga da počnete, a ako pijete, razmislite o količini koju unosite, procijenite svoj odnos prema alkoholu i provjerite da li možete smanjiti unos.

Čak i mala smanjenja mogu vremenom donijeti značajne koristi za zdravlje mozga.