Nizak krvni pritisak, poznat kao hipotenzija, obično se dijagnosticira kada vrijednosti padnu ispod 90/60 mmHg, međutim opasnim ga čine prateći simptomi poput vrtoglavice, nesvjestice, konfuzije, otežanog disanja ili ubrzanog pulsa.

Stručnjaci ističu da u takvim situacijama mozak i ključni organi mogu primati manje kisika, zbog čega ove tegobe ne smiju biti zanemarene.

Mnogi ljudi ne shvataju ozbiljno nizak pritisak jer se o njemu govori daleko manje nego o povišenom, iako hipotenzija nije uvijek bezazlena – kod nekih je to normalno stanje, ali iznenadna pojava ili neugodni simptomi mogu ukazivati na zdravstveni problem.

Prema smjernicama NHS-a, vrijednosti ispod 90/60 mmHg smatraju se niskim pritiskom, no ključna je procjena da li osoba ima tegobe i da li dolazi do naglog pada.

Problem nastaje kada krv ne doprema dovoljno kisika i hranjivih tvari do mozga, srca i ostalih vitalnih organa, a Mayo Clinic upozorava da je posebno opasan nagli pad praćen nesvjesticom, slabošću ili konfuzijom.

Najčešći simptomi niskog pritiska uključuju vrtoglavicu, zamagljen vid, mučninu, umor i nesvjesticu, a ako se ponavljaju, ne bi ih trebalo pripisivati samo umoru ili vrućini – potrebno je izmjeriti pritisak i pratiti kada se javljaju.

Posebno čest oblik je ortostatska (posturalna) hipotenzija, koja nastaje naglim padom pritiska prilikom ustajanja iz sjedećeg ili ležećeg položaja, a tada se mogu javiti vrtoglavica, zamračenje pred očima, nestabilnost, pa čak i gubitak svijesti.

Cleveland Clinic navodi da simptomi ortostatske hipotenzije uključuju zamagljen vid, konfuziju, umor, lupanje srca, mučninu i kratak dah, a javljaju se uglavnom pri promjeni položaja.

Nizak pritisak može se pojaviti i kod potpuno zdravih osoba, ali rizik povećavaju dehidratacija, gubitak krvi, trudnoća, srčani problemi, poremećaji štitnjače, dijabetes te određeni lijekovi, posebno oni za visok pritisak ili depresiju.

Stoga je važno nikada ne mijenjati terapiju na svoju ruku, već o sumnjama razgovarati s ljekarom.

Ljekarsku pomoć treba potražiti ako se nizak pritisak javlja često, ako osoba gubi svijest, ima konfuziju, otežano diše, osjeća bol u grudima, hladnu i ljepljivu kožu ili vrlo slab i ubrzan puls – ovi simptomi mogu ukazivati na ozbiljno stanje i zahtijevaju hitnu procjenu.

Kod blažih tegoba može pomoći postepeno ustajanje, dovoljan unos tečnosti i izbjegavanje naglih promjena položaja, ali to nije zamjena za ljekarski pregled ako se simptomi ponavljaju.

Zaključno, nizak pritisak nije uvijek razlog za paniku, ali ga ne treba ni olako zanemariti – najvažnije je pratiti simptome, mjeriti pritisak i reagovati na vrijeme kada tijelo šalje signale da nešto nije u redu.