Rak dojke spada među najučestalije maligne bolesti kod žena, a iako niti jedna namirnica ne jamči potpunu zaštitu, sve više naučnih radova ukazuje na važnost pravilne ishrane. Voće se posebno ističe zbog vlakana i biljnih spojeva koji mogu doprinijeti smanjenju rizika od ove bolesti.

Prema istraživanjima, redovnija konzumacija voća povezana je s otprilike sedam posto manjim rizikom od razvoja raka dojke. Vjeruje se da su za to zaslužna vlakna i fitonutrijenti poput polifenola, antocijanina, kvercetina, fisetina, hesperidina i limonena.

Stručnjaci upozoravaju da je veći dio dosadašnjih studija proveden na životinjama ili se oslanja na praćenje prehrambenih navika ljudi. Drugim riječima, voće nije “čudesna zaštita”, već dio uravnotežene prehrane koja može pomoći u smanjenju rizika.

Jabuke su, iako ih često zasjene egzotičnije ili šarenije vrste, među najbogatijim izvorima polifenola. Promatračka istraživanja povezuju redovito jedenje jabuka s manjim rizikom od raka dojke, a posebno se ističe kvercetin, spoj koji bi mogao utjecati na procese rasta i širenja tumorskih stanica.

Bobičasto voće poput borovnica, jagoda, malina i kupina već je poznato kao nutritivno vrijedno. Osim vlakana, bogato je antioksidansima, a najviše pažnje privlače antocijanini i flavonoidi koji im daju karakterističnu boju. Novija istraživanja na kupinama sugeriraju da bi njihovi aktivni spojevi mogli usporavati širenje stanica raka dojke, dok laboratorijske studije pokazuju da delphinidin, jedan od antocijanina, može inhibirati rast tumorskih stanica i potaknuti imunološki odgovor.

Trešnje su još jedan odličan izvor antocijanina. Istraživanje na životinjama pokazalo je da ekstrakt tamnih slatkih trešanja može usporiti rast i širenje jednog od najagresivnijih oblika raka dojke, a u kombinaciji s kemoterapijom zabilježeno je i bolje očuvanje tjelesne mase. Osim antioksidansa, trešnje imaju i protuupalno djelovanje koje može biti od koristi u zaštiti organizma.

Suho voće poput grožđica, smokava, datulja i suhih šljiva često ima lošu reputaciju zbog većeg udjela prirodnih šećera, ali istovremeno sadrži koncentrirane količine vlakana i korisnih biljnih spojeva. Važno je paziti na količinu – preporučuje se oko četvrtine šalice, dok je kod svježeg voća preporuka jedna šalica. Suhe smokve posebno su bogate polifenolima i drugim bioaktivnim spojevima koji u laboratorijskim istraživanjima pokazuju obećavajuće rezultate.

Osim redovitog unosa voća, stručnjaci preporučuju i druge životne navike: održavanje zdrave tjelesne težine (osobito nakon menopauze), redovitu tjelesnu aktivnost (najmanje 150 minuta umjerene ili 75 minuta intenzivne aktivnosti tjedno), ograničenje alkohola, unos veće količine povrća bogatog karotenoidima te smanjenje konzumacije crvenog i prerađenog mesa.