Ispravan način navodnjavanja presudan je za zdrave biljke i obilan urod. Mnogi vrtlari misle da učestalo zalivanje donosi više ploda, ali kod paradajza to često ima suprotan učinak.

Stručnjaci naglašavaju kako paradajz bolje uspijeva uz rijetko, ali temeljito zalivanje, nego uz površinsko vlaženje. Ako biljka stalno prima vodu odozgo, korijen ostaje plitak i postaje podložan suši i kolebanjima temperature.

Višak vlage utiče i na ukus plodova – paradajz postaje vodenast i sklon pucanju, naročito kad nakon obilnog zalivanja dođe do nagle promjene vremena. Iskusni baštovani stoga preferiraju rjeđe, ali dublje navodnjavanje, direktno u zonu korijena, u jutarnjim ili večernjim satima.

Jednostavan test otkriva da li je zalivanje potrebno: provjerite vlažnost zemlje nekoliko centimetara ispod površine. Ako je vlažna, zalivanje nije potrebno; tek kada se taj sloj počne sušiti, vrijeme je za novu dozu vode.

Ovakav pristup podsjeća na kontrolisano navodnjavanje, gdje se raspored prilagođava razvoju biljke. Istraživanja potvrđuju da ova metoda povećava efikasnost korištenja vode i stabilnost prinosa.

Sličan princip važi i za druge vrste povrća: krompir ne podnosi stalno vlažno tlo, posebno pred kraj sezone, jer višak vode uzrokuje truljenje; tikvice i bundeve, iako imaju veliko lišće, ne traže često zalivanje – bolje je zaliti rijetko, ali obilno; crni i bijeli luk ne trpe višak vlage, što dovodi do truljenja glavica i kraćeg roka trajanja; šargarepa plitkim zalivanjem rizikuje pucanje ili deformaciju korijena, pa joj više odgovara dubinsko navodnjavanje; patlidžan i paprike slični su paradajzu, još osjetljiviji na nagle promjene, te im najbolje odgovara stabilna, umjerena vlaga s povremenim obilnim zalivanjem.